- PREUSMJERI Predložak:Infookvir povijesna županija
Šomođska županija (stariji hrvatski naziv: Šimeška županija[1], nje. Komitat Somogy, mađ. Somogy vármegye, lat. Comitatus Somogiensis) je bila jedna od županija u Austro-Ugarskoj.
Zemljopis
Ova županija graničila je s mađarskim županijama Zalskom na zapadu, Vesprimskom na sjeveru, Tolnanskom na sjeveroistoku i Baranjskom na jugoistoku te hrvatsko-slavonskom županijama Varaždinskom na jugozapadu, Bjelovarsko-križevačkom na jugu i Virovitičkom županijom na jugoistoku.
Prirodne granice su bile rijeka Drava na jugu te Blatno jezero i kanal Šijov na sjeveru.
Povijest
Jedna je od županija koje su bile utemeljene među prvima u Kraljevini Ugarskoj. Utemeljena je u 11. stoljeću. Prestala je postojati 4. lipnja 1920., Trianonskim sporazumom.
Županiji je pripadao i grad Siófok sve do 1850-ih, a poslije je pripao Vesprimskoj županiji. Nakon drugog svjetskog rata je opet pripao Šomođskoj županiji. Sigetski kotar je također nakon 1945. pripao drugoj županiji, Baranjskoj županiji.
Upravna organizacija
Početkom 20. st. se Šomođska županija dijelila na ove upravne podjedinice:
| Kotari (járás) | |
|---|---|
| Kotar | Sjedište (székhely) |
| Barčanski | Barča |
| Čurgujski | Čurguj |
| Igalski | Igal |
| Kapušarski | Kapošvar |
| Lengyeltótski | Lengyeltóti |
| Marcalinski | Marcalin |
| Nagyatádski | Nagyatád |
| Sigetski | Siget |
| Tapski | Tab |
| Urbani kotar (rendezett tanácsú város) | |
| Kapuš | |
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva u Kraljevini Ugarskoj 1910. sprovedenom po spornoj metodologiji, nacionalni sastav je bio [2]:
| Nacionalnost | ||
|---|---|---|
| Kotar | Popis 1900. | Popis 1910. |
| Mađari | 310.320. | 333.597 |
| Nijemci | 20.193 | 18.718 |
| Hrvati | 11.641 | 9.934 |
| Toti | 291 | 364 |
| Rumunji | 381 | 63 |
| Rusini | 8 | 4 |
| Srbi | 28 | 44 |
| ostali * | 2.724 | 3.237 |
- Bošnjački Hrvati, šokački Hrvati, Vendi itd.
Izvori
- ↑ Povijesni prilozi, Vol.29 No.29 Prosinac 2005. Hrvoje Petrić: Neki aspekti odnosa ljudi i okoliša na granici habsburškog i osmanskog imperijalnog sustava u ranome novom vijeku: na primjeru koprivničkog područja u 16. i 17. stoljeću
- ↑ A magyar szent korona országainak 1910. évi népszámlálása; Budapest 1912, str. 22. – sporna je metodologija kojom su popisane nacionalnosti