Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Šofar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Pokazno sviranje u šofar načinjen od roga antilope, u sinagogi u Minnesoti.

Šofar je obredni rog kojega koriste Židovi u bogoslužju. Obično je ovnujski ili kozji rog u kojega se puše u sinagogi pri obredima u doba velikih blagdana: Roš hašana - nove godine i Jom kipur, dana pomirbe, otkupa grijeha.[1]

Povijest

Za izradu šofara koristilo se rog od koze ili vola. U Bibliji ga se spominje na mnogo mjesta. Kod starih Židova bio je iznimno važno glazbalo u bogoslužju, trubilo se u nj za velikih blagdana, uz znak šofarom proglašen je Sinajski savez. Također je služio i za svjetovne stvari, poput davanja signala u ratu. Služio je i za davanje signala. Na njemu se mogu odsvirati samo 2 tona. Prema Bibliji, šofar je kao obredno glazbalo imao magičnu moć u ratu. Uz znak šofarom pale su jerihonske zidine. I u današnjem Izraelu se služe šofarom.[2]

Nacionalno oslobođenje

Židovima nije bilo dozvoljeno svirati u šofar pred Zidom plača u Jeruzalemu tijekom osmanske i britanske vladavine. Tek nakon Šestodnevnog rata, rabin Shlomo Goren je pristupio Zidu i zatrubio u šofar. Instrument je jedan od nacionalnih simbola.

Izvori

  1. Židovska općina Zagreb, Baština, pristupljeno 24. rujna 2013.
  2. Docplayer Dragan Muharem: Glazba u Bibliji. Subotička Danica, kalendar za 2013. godinu. Subotica: Župni ured Sv. Terezije, 2012. str. 58

Vidi još