Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Škare za lim

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Škare za lim s ravnom oštricom.
Škare za lim sa zakrivljenom oštricom.

Škare za lim ili ručne škare za lim služe za rezanje lima debljine do 2 milimetra. Izrađuju se od ugljičnog ili legiranog čelika koji se zakali. Ravno rezanje izvodi se škarama s ravnom oštricom, pod kutom od 90˚ u odnosu na ravninu rezanja. Kružno rezanje izvodi se sa škarama s poluokruglom oštricom, tako da se pokreti kombiniraju s okretanjem lima. Izrezivanje provrta (rupa) izvodi se sa škarama sa savijenom oštricom. Rezanje ručnim škarama može se izvesti i tako da se jedan krak škara stegne u škripac ili se zabije u drveni panj. Kut otvora škara ne smije biti suviše velik (do 14˚), da se predmet obrade ne bi izvlačio iz noževa škara. Rezanje je lakše ukoliko su duži krakovi drške. Po škarama se ne smije udarati čekićem. [1]

Škare

Podrobniji članak o temi: Škare

Škare (iz njem. Schere, koje opet dolazi iz starovisokonjemačkog skāri; hrvatski oblik nožice rijedak u upotrebi) je alat za rezanje, koji se sastoji od dviju oštrica postavljenih jedna nasuprot drugoj. Obično djeluju na principu poluge promjenljiva reznoga kraka, pa se kod jednoga reza sila rezanja mora povećavati. [2] Glavna namjena škara je rezanje različitog materijala kao što su kosa, papir, plastika, metalne folije, lim, i drugo, pa mogu biti ručne i strojne i različitih veličina, a svoju primjenu našle su od domaćinstva i vrtlarstva (škare za rezanje živice) pa preko raznih obrta (šišanje, građevinarstvo) do medicine. Pretpostavlja se kako su najstarije škare izumljene u starom Egiptu oko 1500. godine pr. Kr., a radilo se o takozvanim škarama na oprugu. Škare kakve danas poznajemo su rimski izum (oko 100. godine). Suvremene škare različitih namjena mogu biti i na struju i baterije.

Škare režu materijal time što u nj utiskuju klinaste rezne čeljusti čije oštrice leže u ravnini rezanja ili njoj sasvim blizu. Radi smanjenja rada trenja preporučuje se pri rezanju limova mala zračnost između oštrica, zavisna o debljini lima i vrsti materijala. Oštrice škara nagnute su jedna prema drugoj, čime se smanjuje sila rezanja. Što je veći taj nagib to je i veća sila koja potiskuje materijal ispred oštrica. Pri zatvaranju ručnih škara mjesto rezanja putuje duž oštrica čiji se nagib smanjuje a time se smanjuje i sila potiskivanja materijala ispred oštrica. Oštrinu škara određuju kutevi rezanja, koji se odabiru prema vrsti rezanog materijala. [3]

Slike

Datoteka:Škare 1.png
Rezanje škarama: α – prednji kut, β – stražnji kut. Škare za lim iz antičkog Rima (između 1. do 4. stoljeća). Škare za lim sa zaštitom za ruku.

Izvori

  1. Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005.
  2. škare, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  3. "Tehnička enciklopedija" (Alati), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.