Šilajit

1. PREUSMJERI Predložak:Stilska dorada

Šilajit, poznat i po ruskom nazivu мумиё (mumio), je ljepljiva, smolasta tvar crne boje. Glavna nalazišta su Himalajsko gorje, Kavkaz i Altaj.

Datoteka:Shilajit-1 (1).jpg

Šilajit,najčešće crno smeđe boje,izlučevina je koja nastaje na suncu izloženim stijenama u Himalaji

Sastav

Sastojci,prema Kolesničenku i Iščenku (1966) |

Sastojci,po porijeklu	Indija	Burma	Nepal	Mongolija
Benzojeva kiselina (Acidum benzoicum), %	5.6	5.2	4.1	4.2
Hipurna kiselina (Acidum hippuricum), %	3.8	4.7	5.2	5.0
Masne kiseline, %	3.0	2.3	1.0	2.4
Katran,vosku slične tvari, %	4.1	3.1	4.1	3.9
Gume(Cummi), %	8.1	7.0	5.2	3.6
Albumin (Albus), %	12.3	6.3	1.0	2.4
Minerali, %	24.1	32.1	30.6	26.2
Vlaga, %	10.2	2.7	11.0	9.3
Mangan (Mn), %	11.8	11.6	8.0	4.0
Bakar(Cu), %	1.7	4.2	0.8	1.6
Aluminij (Al), %	428.0	492.0	459.0	624.0
Željezo(Fe), %	202.0	158.0	151.0	155.0
Fosfor (P), %	200.0	514.0	550.0	232.0
Krom(Cr), %	1.1	1.1	1.3	8.0

Ljekovitost

Ne postoje znanstveni dokazi ljekovitosti šilajita.

Koristi se u ajurvedskoj, kineskoj tradicionalnoj i tibetanskoj medicini, a po državama bivšeg Sovjetskog saveza prodaje se u raznim oblicima kao dodatak prehrani. Zbog iskorištavanja i iscrpljivanja nalazišta, većina tržišnog šilajita je imitacija.

Dodatna literatura

• Nepoznat parametar: last2
• Nepoznat parametar: first2
• Nepoznat parametar: last1
• Nepoznat parametar: first1
• Nepoznat parametar: ref
• Nedostaje obavezni parametar: url
• Parametar isbn nije dopušten u klasi web
• Parametar page nije dopušten u klasi web
• Parametar volume nije dopušten u klasi web
• Parametar edition nije dopušten u klasi web

• (2002). Medical drugs from humus matter: Focus on mumie, Drug Development Research, 57(3), 140 DOI: 10.1002/ddr.10058.

• (1996). Chemical composition of mumijo and methods for determining its authenticity and quality (a review), Pharmaceutical Chemistry Journal, 30(8), 543 DOI: 10.1007/BF02334644.

• (1996). HPLC study of fatty-acid components of dry mumijo extract, Pharmaceutical Chemistry Journal, 30(6), 421 DOI: 10.1007/BF02219332.

• (1998). Antitoxic properties of standard dry mumijo extract, Pharmaceutical Chemistry Journal, 32(4), 197 DOI: 10.1007/BF02464208.

• (1998). Study of the amino acid fraction of dry mumijo extract, Pharmaceutical Chemistry Journal, 32(2), 103 DOI: 10.1007/BF02464176.

• (1996). Effect of mumijo on the morphology and directional migration of fibroblastoid and epithelial cellsin vitro, Pharmaceutical Chemistry Journal, 30(5), 337 DOI: 10.1007/BF02333977.

• Joshi, G. C., K. C. Tiwari, N. K. Pande and G. Pande. 1994. Bryophytes, the source of the origin of Shilajit – a new hypothesis. B.M.E.B.R. 15(1-4): 106-111.
• Ghosal, S., B. Mukherjee and S. K. Bhattacharya. 1995. Ind. Journal of Indg. Med. 17(1): 1-11.
• (1976). Shilajit I: Chemical constituents, Journal of Pharmaceutical Sciences, 65(5), 772–3 DOI: 10.1002/jps.2600650545; PMID 932958.

• Faruqi, S.H. 1997, Nature and Origin of Salajit, Hamdard Medicus, Vol XL, April–June, pages 21–30
• (1998). Origin of the floristic components of Salajit, Hamdard Medicus, 41(2), 6–8 ID: 1998-origin_of_the_floristic_components_of_salajit.