Šandor Aleksander
| Šandor Aleksander pl. Sesvetski | |
|---|---|
| Datoteka:Šandor Aleksander pl Sesvetski.JPG | |
| Rođenje | 5. travnja 1866. |
| Smrt | 17. prosinca 1929. (63 god.) |
| Posljednje počivalište | Mirogoj |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Etnicitet | Židov |
| Zanimanje | |
| Titula | |
| Supruga | Karolina Dragojla Ebenspanger-Aleksander |
| Djeca | Zora Aleksander (r. 1925.) |
| Roditelji | Jonas Aleksander Roza Stern-Aleksander |
| Rođaci | Oskar Aleksander (bratić) Samuel David Aleksander (brat) Viktor Aleksander (bratić) |
| Normativni nadzor | |
Šandor Aleksander pl. Sesvetski (Zagreb, 5. travnja 1866. - Beograd, 17. prosinca 1929.) hrvatski plemić, industrijalac, političar, filantrop, mlađi brat Samuela Davida Aleksandera i član ugledne zagrebačke obitelji Aleksander.
Obitelj
Šandor Aleksander, znan kao "Der Berühmte" (Plemeniti), je rođen u Zagrebu 1866. godine u uglednoj židovskoj obitelji Aleksander.[1][2][3] Aleksanderov otac, Jonas Alexander, je bio trgovac koji je preselio u Zagreb iz Gradišća u Austriji. Majka Roza Stern Aleksander je bila iz ugledne i utjecajne zagrebačke židovske obitelji Stern. Aleksanderov otac je bio gradski zastupnik u Zagrebu, član ravnateljstva "Hrvatske trgovačke i obrtničke komore" u Zagrebu i podpredsjednik "Zagrebačke štedionice" (danas Zagrebačka banka). Aleksander je odrastao uz starijeg brata Samuela Davida i dvije sestre: Gizela i Ilka.[4][3] U Zagrebu je pohađao osnovnu i srednju školu. Bio je oženjen sa Karolinom Dragojlom Ebenspanger iz Varaždina. Zajedno su imali kći jedinicu Zoru, rođenu u Zagrebu 18. rujna 1925. Zora je bila udana za židovskog industrijalca Artura Marića. 1944. godine Zora Aleksander je ubijena u sabirnom logor Auschwitz, a supruga joj je ubio njegov vozač, agent Gestapoa.[5][6][3]
Poslovna i politička karijera
Nakon školovanja, Aleksander je tri godine radio u zagrebačkom Paromlinu. Poslovno iskustvo je stekao kao partner svojeg oca, u obiteljskoj tvrtki za trgovinu žitom.[7][3] Bio je znan kao osobiti ekonomski ekspert koji je 1924. objavio članak u časopisu "Bankarstvo". Od 1905. do 1910. godine, Aleksander je bio zastupnik u gradskoj skupštini Grada Zagreba.[8] 1909. godine imenovan je osobnim savjetnikom cara Franje Josipa I..[9][3] Aleksander je radio i bio član u više od 60 društava. Bio je član vijeća, podpredsjednik i doživotni počasni predsjednik "Hrvatske trgovačke i obrtničke komore". [10][3] Radio je kao blagajnik, kasnije i kao podpredsjednik "Trgovačkog doma" u Gajevoj 1. Isto tako je služio kao počasni podpredsjednik "Saveza trgovaca za Slavoniju i Hrvatsku".[10][11][3] Radio je u mnogim bankama i tvornicama, pa je tako primjerice bio odbornik, član ravnateljstva i podpredsjednik "Banke za trgovinu, obrt i industriju d.d." u Zagrebu.[12][13][3] Član je nadzornog odbora u "Hrvatskoj vjeresijskoj banci d.d." i "Hrvatskoj trgovačkoj banci d.d.". U "Hrvatskom trgovačkom društvu Merkur" od 1885. je podpredsjednik, 1892. predsjednik, te od 1910. počasni predsjednik.[14][3] U "Merkuru" se zalagao za razvitak strukovnog školstva. Za vrijeme Prvog svjetskog rata osnovao je i bio predsjednik "Ratne štedovne-predujmovne zadruge Merkur". Aleksander je bio većinski dioničar "Prve hrvatske tvornice strojeva" i ljevaonice željeza u Zagrebu. Djelujući u "Društvu za promet stranaca" poticao je razvitak hrvatskog turizma. Isto tako je posjedovao većinski paket dionica "Hotela Schlesinger Palace" (danas Hotel Palace) u Zagrebu.[3]
Čovjekoljublje
Šandor Aleksander je bio veliki dobročinitelj i filantrop, kao i brat mu, koji je darovao veći dio svoje zarade.[10][3] 1908. osnovao je "Društvo za prehranu siromašne školske mladeži pučkih škola grada Zagreba" u Draškovićevoj 7, a u kojem je ujedno bio i blagajnik.[15][16][3] Brine se i za "Hrvatsko akademsko društvo" tj. podupire i pomaže siromašne sveučilišne građane. Svako društvo koje je imalo tu sreću da im Šandor Aleksander bude blagajnik, nikada nije imalo financijskih problema. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Aleksander organizira i velikim dijelom snosi troškove "Odbora za potpomaganje nezaposlenih i invalidnih namještenika trgovačko-industrijalnih struka i novčanih zavoda", a u kojem je služio kao predsjednik.[17] Najveća mu je zasluga bila, kada je ujesen 1914. u okviru svog dobrotvornog društva "Prehrana" osnovao javnu kuhinju za siromašne građane i obitelji čiji su muškarci bili pozvani na bojište tokom Prvog svjetskog rata.[10][15][18][3] "Prehrana", koja je 1925. procjenjena na veliku svotu od 25 milijuna dinara, je podijelila na milijune obroka, prema nekim izvorima preko 15 milijuna obroka. Početkom rata Aleksander je donirao 1 milijun zlatnih austrijskih kruna kao nepovratni zajam državi, a za što mu je kralj Karlo I. Austrijski dodijelio plemstvo s predikatom "Sesvetski".[19][3]
Smrt
Dne 17. prosinca 1929. Šandoru Aleksanderu je naglo pozlilo na balu kraljevske garde u Beogradu. Preminuo je u noći sa 17. na 18. prosinca 1929. Tijelo Šandora Aleksandera je prebačeno u njegov rodni grad, gdje je uz velik ispraćaj pokopan na Mirogoju. Sve su tadašnje novine vrlo opširno pisale, s iskrenom tugom, o njegovoj smrti i sprovodu.[20][21][3]
Izvori
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 48
- ↑ Ognjen Kraus, 1998, str. 134
- ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 Jasminka Domaš Nalbantić, 1996, str. 37, 41, 42, 43, 44
- ↑ Gavro Schwarz , 1939, str.
- ↑ Dundović J. Adresar 1909: 274.
- ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametarpublishernije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametarquotenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ Obrtovno kazalo, Odluka sudbenog stola od 14.02.1893, br.1 5617.
- ↑ Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 40, 143; Dundović J. Adresar 1908: 18.
- ↑ Imenik 1918: 10.
- ↑ 10,0 10,1 10,2 10,3 Ivo Banac, 1988, str. 409
- ↑ Dundović J. Adresar 1908: 44; Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 130; 1911: 124.
- ↑ Dundović J. Adresar 1908: 224; Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 145; 1911: 145; 1912: 141; 1913: 146.
- ↑ Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 226.
- ↑ Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1908: 169.
- ↑ 15,0 15,1 Sandra Prlenda; The History of Social Work in Croatia, 1900- 1960; stranica 14,
- ↑ Dundović J. Adresar 1908: 67.
- ↑ Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije, 1918: 169.
- ↑ • Parametar
publishernije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews - ↑ Viktor Anton Duišin; Heraldički zbornik, Zbornik plemstva u Hrvatskoj; Slavoniji, Dalmaciji, Bosni-Hercegovini, Dubrovniku, Kotoru i Vojvodini; 1938 Zagreb; 12.
- ↑ Mogenblatt 44/1929, 347, zweite Ausgabe, 19.XII, str.2-3; Mogenblatt 44/1929, 349, zweite Ausgabe, 19.XII, str.1-2; Josip Kraus, Šandor Alexander wie er wirklich war, Mogenblatt 44/1929, 352, str.9-10; Novosti, 23/1929, 352, 19.XII., str.9; Hrvatski radiša, 1930, 1: 11-12; Jugoslavenski Lloyd, 1929, 292:1; Jutarnji list, 18/1929, 6422, 19.II., str.8-9; Trgovačke novine, 6/1929, 31:2; Privreda, 5/1930, 1:1-2; Privredna revija 6/1930, 1:5., itd.
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Šandor Aleksander, Mirogoj Ž-924-ARKP-17/2
Literatura
refrefrefrefref