Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Čemba

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Crkva u Čembi

Čemba (njemački:Schandorf, mađarski:Csém) je općina u Gradišću.

Ima 227 stanovnika. Gradonačelnik je Josef Csencsics (SPÖ). Ovdje je umro Ivan Iletić hrvatski pisac.

Povijest

Najstariji zapisi o selu su iz 1244.[1] U prvoj polovici 16. stoljeća kraj su opustošili napadi osmanskih snaga zbog čega je sela ostala bez stanovnika. Ugarski magnat Franjo Batthyány doveo je u Čembu i ostala sela Hrvate iz Hrvatske i tako obnovio populaciju. Stoljećima je selo bilo otok hrvatskog jezika i kulture, a u okruženju govornika mađarskog i njemačkog. Narječje ovog sela postupno je evoluiralo. Bogato je posuđenica iz mađarskog. Zbog rastućeg broja nacionalno miješanih brakova, iseljavanja i kozmopolitanskog utjecaja njemačkog, narječje je danas ugroženo.[2]

Stoljećima je selo bilo dijelom Kraljevine Ugarske. Nakon Prvog svjetskog rata i raspadom Austro-Ugarske, podjela zemlje dovela je da nove nacionalne države Austrija i Mađarska zapadnu u previranja. Raspravljalo se o Češkom koridoru koji je imao proći ovuda. Situacija se rješavala plebiscitom.[3] Granica je na kraju uspostavljena 1921. godine. Nesreća po Čembu i okolna hrvatska sela bila je što ih je granica razdvojila, a Čemba je ostala na austrijskoj strani.[4] Odvajanje se zaoštrilo poslije Drugog svjetskog rata, kad je granica postala Željezna zavjesa i zaustavila skoro svako prekogranično kretanje. Ovo je osobito pogodilo čembanski džep, čije zadnje kuće nalaze se tek nekih 400 metara od mađarske granice.[5]

Kultura

U Čembi djeluje tamburaški orkestar, odraz hrvatske narodne baštine. Orkestar često održava svirke u selu i izvan.[6]

Poznati

Izvori

  1. "Geschichte" ("History"), Schandorf.at, 2010, web: SDhist.
  2. "Kroaten", Schandorf.at, 2010, web: SD-kr
  3. Crkva u svijetu : Crkva u svijetu, Vol.18 No.4 Prosinac 1983. Juraj Lončarević: GRADIŠĆANSKI HRVATI U ZAPADNOJ MAĐARSKOJ. (U povodu 450. obljetnice doseljenja), str. 378,
  4. "Urspruenge", Schandorf.at, 2010, web: SD-ur.
  5. Izvor: Google maps
  6. "Tamburizza", Schandorf.at, 2010, web: SD-verein