Toggle menu
243,8 tis.
68
18
626,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Čemaluševa džamija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Čemaluševa džamija
Čemaluševa džamija (1936.)
Čemaluševa džamija (1936.)
Čemaluševa džamija (1936.)
Lokacija Ulica Ferhadija, Maršala Tita i Čemaluša
Arhitekt Havadža Kemaludin
Godina završetka 1515.
Srušen 1940.
Religija Islam
Arhitektonski stil Osmanski

Čemaluševa džamija (turski: Cemaluşa camii ) poznata i kao Džamija Havadže Kemaludina bila je džamija smještena između ulice Ferhadija i ulice Maršala Tita i nalazila se na uglu istoimene ulice Čemaluša. Tamo stoji današnja stambena i poslovna zgrada koja je također nazvana po Havadži Kemaludinu (jednostavno poznata kao JAT-ov neboder).[1]

Povijest

Čemaluševu džamiju je 1515. godine projektirao i izgradio Havadža Kemaludin, koji je u to vrijeme bio student.[1] Džamija je imala kamenu munaru smještenu s lijeve strane, krov na četiri vode, pokriven šindrom. Lučni prozori bili su uokvireni žbukama i vitrajima. Široki strop iznad mihraba sa stalaktitima bio je ispunjen sitnim komadićima raznobojnog rezbarenog drveta. Abdest je izveden na dvije fontane - muškoj i ženskoj.

Uz džamiju je bilo veliko groblje, ograđeno zidom, koje datira iz vremena osmanskog osvajanja Bosne . Članovi obitelji Hadžimusić, Novo i Dženetić pokopani su u haremu Čemaluša. Ratni veteran Mustaj-beg Dženetić, koji je umro 1874. godine, ostavio je stotinu dukata vakufu u svojoj volji s eksplicitnim ciljem da ga pokopa između nadgrobnih spomenika dva najstarija mučenika.[1]

Nakon dolaska Austrougara, ulica Čemaluša počela je naglo rasti, a tradicionalne bosanske kuće zamijenjene su zgradama koje su se protezale kroz Ferhadiju.[2]

Čemaluševu džamiju je srušila 1940. godine vlada Kraljevine Jugoslavije koja je naredila rušenje u lipnju 1939. godine. Reuf Kadić je kasnije projektirao i sagradio modernu zgradu JAT-a 1947.[3]

Književnost

  • Emir Kadić - Reuf Kadić i počeci moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2010
  • Živorad Janković - Muhamed Kadić - život i rad, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Sarajevo.
  • Alija Bejtić - Ulice i trgovi Sarajeva.
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • Predrag Milošević - Arhitektura u Kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918-1941). Foča: Prosvjeta, 1997 (monografija)
  • Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Izvori