Zrinjevac
Ovo je glavno značenje pojma Zrinjevac. Za druga značenja pogledajte Zrinjevac (razdvojba).
Zrinjevac , odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv. Zelenu ili Lenucijevu potkovu. Prostire se na površini od 12 540 m2.[1]
Park je svih strana obrubljen platanama, osim uz sjeverni rub, gdje su posađeni javor i lipa.
Na sjevernom dijelu stoji meteorološki stup postavljen 1884. godine kao dar vojnog liječnika dr. Adolfa Holzera.[1]
Na južnom dijelu Zrinjevca smještena su poprsja hrvatskih značajnih ličnosti: Julija Klovića, Andrije Medulića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Ivana Mažuranića.
U sredini parka, nalazi se glazbeni paviljon, postavljen 1891. godine., do kojeg vodi aleja platana.[1]
Cijeli park je okružen arhitektonskim dostignućima neorenesanse, neoromanike i klasicizma. Na Zrinjevcu se nalazi sjedište nekih institucija:
- na sjevernoj strani trga Vrhovni sud Republike Hrvatske
- na zapadnoj strani Arheološki muzej u Zagrebu
- na južnoj strani Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
- na istočnoj strani Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Županijski sud u Zagrebu.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prije uređenja, na toj je površini bila oranica koja je kasnije pretvorena u stočno sajmište "Novi trg".[1]
Ideja o uređenju tog Trga javila se u vezi s proslavom tristote godišnjice smrti Nikole Šubića Zrinskog i s pitanjem podizanja spomenika Nikoli Šubiću Zrinskome. Već je 1863. zaključeno da gradski mjernik Janko Grahor predloži nacrt o uređenju Novog trga. Godine 1864. osigurana su stanovita sredstva za uređenje tog trga koji je 1866. godine nazvan Zrinskim trgom.[1]
Trg je 23. listopada 1970. proglašen spomenikom parkovne arhitekture.[1]
_-_Zrinjevac.jpg)
