Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Zaslađivači

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Zaslađivači ili sladila sintetični ili prirodni su prehrambeni aditivi koji su zamjene za šećer i značajno nadmašuju njegovu slatkoću. Oni su bez ili s vrlo malo fiziološke vrijednosti kalorije. Zaslađivačka moć sladila uvijek se temelji na saharozi sa slatkoćom 1. Dodaju se hrani i pićima kao zamjena za šećer. U pravilu imaju mnogo manju kalorijsku vrijednost od šećera.

ANORGANSKE TVARI PRIRODNE ORGANSKE TVARI SINTEZNO ORGANSKI SPOJEVI
BeCl2, BeSO4, Pb(OAc)2 UGLJIČCNI HIDRATI - mono i disaharidi:

saharoza, glukoza, fruktoza, maltoza, laktoza

OKSIMI:

α-anisaldoksim

POLIOLI:

sorbitol, manitol, eritritol, ksilitol

SULFAMATI:

saharin, ciklamat, acesulfam

D-AMINOKISLINE:

glicin, alanin, fenilalanin, triptofan

3- NITROANILINI:

6-kloro-3-nitroanilin

PROTEINI SLATKOGA OKUSA:

brazein, taumatin, monelin, mabinlin, mirakulin, pentadin, kurkulin

ASPARTIL DIPEPTIDI:

aspartam, alitam, neotam

PROIZVODI SEKUNDARNOGA METABOLIZMA BILJKI:

steviozid, rebaudiozid, glicirizin, mogrozid V, abruzozidi A-D, filodulcin, neohesperidin, dihidrohalkon, heranandulcin, seligueain

DERIVATI:

sukraloza

DERIVATI GVANIDINOOCETNE KISLINE:

sukrononska kiselina, gvanidinoocetna kiselina 1, gvanidinoocetna kiselina 2

Vanjske poveznice

  • sladila.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine