Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vojvođanska pučka stranka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Vojvođanska pučka stranka je bila politička stranka nastala 1924. rascjepom u Bunjevačko-šokačkoj stranci, stranci bačkih Hrvata.

Stranački ciljevi su bili: autonomiju Vojvodine radi obrane njezinih ekonomskih interesa, pravednija agrarna reforma koju bi se sprovelo tako da se zemlja dodijeli domaćoj sirotinji i obrana vjerskih prava katolika.

Povijest

Nakon što su neslaganja u B-Š stranci dosegla vrhunac, jedno od najvećih imena u toj stranci, Blaško Rajić je otišao iz te stranke i osnovao svoju stranku.

Rajićeva frakcija u B-Š stranci je htjela da B-Š stranka postane pučka stranka koja će postati stranka koja će voditi sve vojvođanske katolike, ne uzimajući u obzir kritiku iz protivničkog tabora koji je skretao pozornost na to da ostali katolički narodi u Vojvodini, posebice oni najbrojniji, Mađari i Nijemci, imaju svoje nacionalne stranke kojih se vjerno drže.

Dana 28. studenog 1924. je Rajić objavio da je osnovao Vojvođansku pučku stranku. Rascjep u B-Š stranci se proširio iz Subotice i u sva naselja gdje je B-Š stranka imala podružnice, tako da je VPS dobila članstvo i u tim selima i gradovima.

Rajić je ostao pri stavovima koje je imao dok je bio u B-Š stranci te je radi skupljanja svih katoličkih glasova u Vojvodini isticao vojvođansko umjesto hrvatskog u imenu stranke, a i sama stranka nije izričito isticala hrvatstvo Bunjevaca i Šokaca. Ipak, bivajući svjesnom da drugi narodi imaju svoje stranke, ponajviše je računala na glasove bunjevačkih i šokačkih Hrvata, što se dalo vidjeti iz imena stranačkog lista, Hrvatskih novina.

BŠS i VPS su kratko vrijeme usporedno postojale, i to vrijeme su protratile u međusobnim neprijateljskim odnosima i napadanjima, pri čemu je B-Š stranku optuživala da vrijeđa katolištvo, a ovi su uzvraćali da se VPS okrenila od hrvatstva u nekakvo anacionalno vojvođanstvo. VPS je također napadala Radićev HSS kojeg je smatrala liberalističkim i boljševičkim. Šteta po obje frakcije nekad jedinstvene B-Š stranke se ubrzo očitovala i na parlamentarnim izborima 1925., gdje su te dvije stranke odvojeno nastupile, VPS samostalno, a B-Š stranka u koalicijama. VPS-ove izborne krilatice su bile: "Vojvodina Vojvođanima!", "Vojvođanska zemlja vojvođanskoj sirotinji!", "Katolici na okup!".

Ni jedna nije ušla u Parlament. Izbori su pokazali da je većina bunjevačkih i šokačkih Hrvata ostala odana Bunjevačko-šokačkoj stranci. U svojoj najjačoj bazi, Subotici, VPS je dobio upola manje od B-Š stranke, a njih dvije zajedno nisu dobile niti polovinu svojih rezultata sa prijašnjih izbora [1].

Nesloga je išla dotle da su te dvije stranke nešto kasnije iste godine odvojeno u Subotici održale manifestaciju 1000-te obljetnice stvaranja Hrvatskog Kraljevstva, dva tjedna nakon druge.

Sve to skupa je dovelo da je dio članstva Vojvođanske pučke stranke se vratio matičnoj Bunjevačko-šokačkoj stranci.

Poznati članovi

Izvori

  1. Časopis za suvremenu povijest Robert Skenderović: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926.