Voćin

PREUSMJERI Predložak:Infookvir općina

Voćin je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Zemljopis

Voćin je naselje i sjedište općine smješteno u sjevernom djelu zapadne Slavonije podno gore Papuk, dvadesetak kilometara udaljeno od Slatine.

Svetica zaštitnica Voćina je Blažena Djevica Marija.

Stanovništvo

Voćin sa okolicom ima oko dvije i pol tisuće stanovnika. Nacionalna struktura su uglavnom Hrvati.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilo je

ukupno: 2.421, od toga su

Hrvati: 2 069 / 85,46 %
Srbi: 315 / 13,01 %
Albanci: 5 / 0,21 %
Bošnjaci: 2 / 0,08 %
Mađari: 1 / 0,04 %
Rusi: 1 / 0,04 %
Slovenci: 1 / 0,04 %
Ostali: 3 / 0,12 %
Nepoznato: 3 / 0,12 %

Uprava

Povijest

Ustaše su 13. siječnja 1942. u Voćinu izvršile zločin nad oko 200 mještana obližnjeg srpskog sela Kometnik. Toga dana su ustaše u Voćinu pobile 174 stanovnika Kometnika i 32 stanovnika Dobrića. Žene i djecu iz Kometnika ustaše su sprovele u privremeni logor u Zdencima, da bi ih kasnije pustili kućama. Nakon kolektivnog uhićenja stanovnika Kometnika, ustaše su izvršile pljačku cjelokupne imovine seoskog stanovništva.^[1]

Početkom velikosrpske agresije na Hrvatsku, Voćin su okupirale velikosrpske snage. U blizini Voćina se nalazio logor Sekulinci, u kojem su mjesni pobunjeni Srbi za vrijeme velikosrpske pobune (u lipnju 1991.) primali pomoć u oružju iz Srbije i od JNA, i od kojeg je išla podjela oružja srpskom pučanstvu. Taj logor je poslije velikosrbima služio kao zarobljenički logor. Pred kraj okupacije, "Beli orlovi" Dragoslava Bokana su počinili pokolj nad mjesnim Hrvatima 12. i 13. prosinca 1991. godine kad je ubijeno ukupno 47 mještana.^[2] Hrvatske postrojbe su ga oslobodile 15. prosinca 1991. u operaciji Strijela.

Gospodarstvo

Poznate osobe

Antun Marković, hrvatski nogometaš

Spomenici i znamenitosti

Poznato je vjersko središte i kulturni spomenik katolička crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije koja je u Domovinskom ratu bila razrušena do temelja. Do kraja 2008. godine potpuno je obnovljena izvana. Ostali su još radovi unutarnjeg uređenja.

Obrazovanje

Dječji vrtić "Voćin"
OŠ "Voćin"

Kultura

Kulturno umjetnička udruga "Voćin"

Na području općine Voćin sa sjedištem u samom Voćinu djeluje Kulturno-umjetnička udruga "Voćin". Udruga je osnovana 2000. godine i djeluje do danas u podršku općine i nekoliko sponzora, te ima 55 članova i ima tamburašku i folklornu sekciju. Kulturno-umjetnička udruga njeguje tradiciju, pjesmu i plesove brdskog područja sjevero-zapadnog dijela Slavonije čija je posebnost brđanski Taraban i ostala brđanska kola. Također održava i tradiciju starog božićnog običaja Kriskinge i Adamaši. Članovi se pojavljuju na smotrama folklora, sudjeluju na svim događajima i hodočašćima vezanih uz crkvu Pohođenja Blažene Djevice Marije u Voćinu koja je glavno Marijansko svetište Požeške biskupije.

Godine 2005. rekostruirano je staro slavonsko voćinsko ruho koje je nestalo prije više od 70 godina. Opis ženske narodne nošnje: podsuknja je sa kupovnom čipkom, a naprijed je rasporak. Unterok je od tvorničkog pamučnog platna, ima šlingu pri dnu i dulji je od suknje. Šlinga ili vez može biti u raznim bojama. Suknja je od tvorničkog jednobojnog materijala, rips, kašmir i slično, plisiran, nabran ili legovan. Fertun je od bijelog tvorničkog platna, različitih veličina i oblika dok je ukras ili umetnuta heklana čipka ilišlinga. Oplećak je od četiri pole čistog platna s ušitim naborima, šlingan na prsima, a rukavi su stegnuti oko zapešća, dugačak do pojasa. Ukrasne marame se nose na oplećku. Velike su, svilene ili kašmirne s ružama te dugačkim resama. Čarape na nogama su bijele boje, pletene. Kao obuća su se nosile počne kao radna obuća ili opanci. Cipele na peticu za svečanije dane.
Opis muške narodne nošnje: gaće od 4-5 pola, za radne dane bez ukrasa, a u svečanije obliku oskudno ukrašene bijelom šlingom. Košulja-rubača se nosila dugo do ispod bokova ukrašena bijelom šlingom ili vezena crvenom i plavom vunom na prsima. Stegnuta u zapešću i ima ovratnik. Prosluk je crne ili tamnoplave boje, ukrašen tankim strojnim prošivima raznobojnim koncem, metalnim gumbićima, kratak do pasa, podstavljen tkaninom iznutra. Kapa je naziv za crni šešir uskog oboda dok je remen široki i kožni. Na nogama su u radne dane drvene klompe, kožnate opanke, a u svečanijim prigodama čizme. ^[3]