Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Vatroslav Bertić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Vatroslav Bertić (Orehovica, 7. lipnja 1818. - Hum kraj Zaboka, 1901.) je bio hrvatski matematičar iz 19. stoljeća.

Životopis

Rodom je bio iz časničke obitelji po očevoj strani, a po majčinoj od plemenitaških obitelji (Gregoroczy, Deželić...). Studirao je tehniku u Budimpešti, a radno mjesto je dobio u Zagrebačkoj i Varaždinskoj županiji. Poslije je bio radio u izvršnoj vlasti, nakon što ga je hrvatski ban Josip Jelačić postavio u Bojni odsjek.

Malo se zna o njemu, ali po svojim djelima je mnogo pridonio dolasku do zakona matematičke logike (do kojih je poslije Bertića došao George Boole). Zalagao se za matematičko opismenjivanje Hrvata i za hrvatsko nazivlje u matematici (predlagao je naziv oloslovlje), čime pridonosi hrvatskom preporodu u tom području. U metodologiji učenja matematike značajno je njegovo zalaganje za učenje algebre i aritmetike kao cjeline. Objavljivao je u "Danici ilirskoj".

Djela

  • "Nešto o matematici", Književne vijesti, Zagreb, 1846.
  • matematička knjiga u 5 poglavlja (objavljena u Danici ilirskoj), 1846.; prvo i dio 2. poglavlja, pod imenom Samouka pokus pervi mu izlazi u Pešti 1847.

Zanimljivosti

  • Želio je nazvati matematiku "oloslovlje".

Krsni kum njegovoj djeci je bio njegov cjeloživotni veliki kućni prijatelj, slavni hrvatski pjesnik Petar Preradović. [1].

Izvori

  1. Hrvatsko rodoslovno društvo Vatroslav Bertić

Radovi o Bertiću

  • Božidar Ručević: O uvaženom matematičaru Vatroslavu Bertiću, Bedekovčanski glasnik, godina 2., broj 2., svibanj 2007.: 20. i 21.

Vanjske poveznice

  • Zvonik Vatroslav Bertić – hrvatski matematičar 18/19 stoljeća


Nedovršeni članak Vatroslav Bertić koji govori o matematici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.