Trnina

Trnina
plodovi
Sistematika
Carstvo:	Biljke
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Rosales
Porodica:	Rosaceae
Potporodica:	Prunoideae
Rod:	Prunus
Vrsta:	P. spinosa
Dvojno ime
Prunus spinosa L.

Trnina (crni trn, trnula, lat. Prunus spinosa) ponekad nazivana i trnjina, trnula, trnavka, trn, crni trn, divlja šljiva mačja šljiva) je vrsta roda Prunus (Maloideae, Rosaceae). Raste uglavno po pašnjacima ili rubovma šuma ili ponekad kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima. Raste u gotovo cijeloj Europi i dijelovima sjeverne Afrike. Stablo ima vijek do oko 40 godina. Visine je izmedu jednog do pet metara a u rijetkim slučajevima, i do 6 m visine.

Razmjerno maleni listovi veličine su od 2 do 4 centimetra.

Sitni bijeli cvjetovi cvatu u travnju i svibnju.

Trnina posjeduje tamnu koru, koja se cijepa u poodmakloj dobi u uskim trakama. Kore grana su crvenkasto smeđe boje.

Plodovi trnine počinju dozrijevati u kolovozu i tada postaju plavkastocrno okrugla koštunica promjera izmedu 1 do 1,5 centimetara. Divlje šljive su vrlo kisele i gorke - sve dok ih ne "opari" prvi mraz. Nakon mraza postaju ukusnije. U prosincu su najukusnije.

Trn se smatra pretkom šljiva. Pripisuju joj se brojna ljekovita svojstva.

Sorte

Iako je uzgoj trnine na području Hrvatske nepoznat, u Njemačkoj je selekcionirano nekoliko sorata: "Nittel", "Merzig", "Trier" i "Godenhaus". Kao što je slučaj i kod drugog divljeg voća, na području Hrvatske nije bilo ni pokušaja uzgoja ni selekcije te divlje voćke.

Ljekovitost

Trnina je i ljekovita biljka, koriste se kora, cvjetovi i plodovi. Čaj od kore je po kineskoj tradicionalnoj medicini izvrsno sredstvo za astmu.

Slike

• 
  Trnina.
• 
  Trnina
• 
  Cvjetovi
• 
  Cvijet

Dodatna literatura

Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.

Vanjske poveznice

• Narodni zdravstveni list
• Zemljovid s prikazom rasprosranošću trnine.

Izvori

Nedovršeni članak Trnina koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.