| Sveučilište u Rijeci | |
|---|---|
| Universitas studiorum Fluminensis | |
| Osnovano | 1973. |
| Vrsta: | Javno |
| Rektor: | Snježana Prijić-Samaržija |
| Fakulteti: | 12 |
| Osoblje: | 927 |
| Studenti: | 17.308 |
| Mjesto: | Rijeka, Hrvatska |
| Mrežno mjesto: | www.uniri.hr |
Sveučilište u Rijeci (latinski Universitas studiorum Fluminensis), drugo je po starosti sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj čije se sjedište nalazi u Rijeci, dok su fakulteti smješteni u gradovima Primorja, Like i sjeveroistočne Istre.
Povijest
Moderno Sveučilište u Rijeci osnovano je 17. svibnja 1973. godine čime je nastavljen kontinuirani razvoj i višestoljetna tradicija visokoga školstva u Rijeci čiji se početak datira u 1632. godinu kada se na Isusovačkom kolegiju počela predavati moralna teologija. Prvi plod djelovanja isusovaca u Rijeci nastao je 23. studenoga 1627. kada počinje s radom Isusovačka gimnazija. Iste je godine osnovana i vlastita knjižnica čiju tradiciju danas nastavlja Sveučilišna knjižnica u Rijeci, o čemu svjedoči najstariji ekslibris knjižnice Kolegija.[1]
Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31. srpnja 1633. godine učenici isusovačkog kolegija dobivaju građanska prava i povlastice koje su imali članovi akademije ili sveučilišta u Grazu, Beču i drugdje u Europi. Filozofski fakultet otvoren je 1726. kao studij u trajanju od dvije godine. Teološki studij od 1632. godine održava nastavu uz prekide, a od 1728. redovito. Od 1773. do 1780. godine u Rijeci djeluje javna Kraljevska akademija.
Razvoj modernog Sveučilišta
Moderno Sveučilište u Rijeci razvija se poslije Drugoga svjetskog rata, posebice nakon reformi Stipe Šuvara.
Prva pomorska škola na istočnoj obali Jadranskoga mora osnovana je u Bakru 1849., a neznatno kasnije i pomorske škole u Malom Lošinju, Dubrovniku, Zadru i Splitu. Viša pomorska škola osnovana je 1949.,[2] a Pomorski fakultet 1978. godine. Viša pomorska škola u Rijeci je tek republičkim Zakonom o višim pomorskim školama iz 1959. stavljena pod nadzor NR Hrvatske; do tad je bila pod izravnim saveznim nadzorom.
Sveučilište u Rijeci trenutačno čini deset fakulteta, jedna umjetnička akademija, četiri sveučilišna odjela, sveučilišna knjižnica i studentski centar.
Sastavnice
Sastavnice Sveučilišta u Rijeci su:
- Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci
- Ekonomski fakultet u Rijeci
- Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji
- Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci
- Filozofski fakultet u Rijeci
- Građevinski fakultet u Rijeci
- Medicinski fakultet u Rijeci
- Odjel za biotehnologiju
- Odjel za fiziku
- Odjel za informatiku
- Odjel za matematiku
- Pomorski fakultet u Rijeci
- Pravni fakultet u Rijeci
- Studentski centar Rijeka
- Tehnički fakultet u Rijeci
- Učiteljski fakultet u Rijeci
- Područni studij Učiteljskog fakulteta u Gospiću
Centri i zajedničke službe:
Rektori
- Zorislav Sapunar (1973. – 1976.)
- Zoran Kompanjet (1976. – 1978.)
- Josip Deželjin (1978. – 1980.)
- Slobodan Marin (1980. – 1984.)
- Predrag Stanković (1984. – 1986.)
- Mirko Krpan (1986. – 1989.)
- Petar Šarčević (1989. – 1991.)
- Elso Kuljanić (1991. – 1993.)
- Katica Ivanišević (1993. – 1998.)
- Danilo Pavešić (1998. – 1999.)
- Josip Brnić (1999. – 2000.)
- Daniel Rukavina (2000. – 2009.)
- Pero Lučin (2009. – 2017.)
- Snježana Prijić-Samaržija (2017. - )
Vidi još
Literatura
- Lenac, Zdravko. (gl. ur.) Sveučilište u Rijeci, 4. izd., Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2009., ISBN 978-953-96970-6-6
Izvori
- ↑ Najstariji ekslibris knjižnice Kolegija
- ↑ Uredba o osnivanju i radu Više pomorske škole u Rijeci, Sl. l. FNRJ, 29/1949. od 6. travnja 1949.
Vanjske poveznice
| |||||