Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sutilija (gradina)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Za druga značenja, pogledajte Sutilija.

Sutilija, gradina na brdu Sutiliji kod Segeta Gornjeg, ponad Trogira, zaštićeno kulturno dobro[1]

Opis dobra

Gradina Sutilija (nastala u 8. st. pr. Kr.), rimski kamenolom i crkva sv. Ilije (iz 12. st.) nalaze se na brdu sv. Ilija koje dominira nad zapadnom stranom trogirskog Malog polja. Zbog dobrog strateškog položaja, mogućnosti nadzora okolnog kopna i akvatorija Kaštelanskog zaljeva i Šoltanskog kanala, na sv. Iliji je u željezno doba podignuto veliko gradinsko naselje. Od njega je sačuvan rasuti suhozidni bedem prstenasta oblika, a na južnoj padini se nalazi podgrađe zaštićeno bokobranom. Na istočnoj i jugoistočnoj padini Sutilije nalaze se rimski kamenolomi. Riječ je o manjim kavama u kojima su vidljivi tragovi vađenja kamenih blokova. Na vrhu se nalazi romanička crkva sv. Ilije po kojem je cijelo brdo dobilo ime Sutilija. [1]

Utvrđenih prapovijesnih naselja poput ovog s monumentalnim suhozidnim bedemima u Dalmaciji je sačuvano nekoliko stotina. Na gradini su pronađeni ulomci prapovijesne i grčke (helenističke) keramike.[2]

Zaštita

Pod oznakom Z-3256 zavedena je u kompletu s rimskim kamenolomom i crkvom sv. Ilije kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština". [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Seget Gornji, Arheološka nalazišta Gradina Sutilija i rimski kamenolom, zajedno s crkvom sv. Ilije Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 7. lipnja 2020. Pristupljeno 7. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  2. Ivan Alduk: Trogir se nije predao Veneciji, pa je mjesecima bombardiran kamenim kuglama i keramičkim posudama punjenim zapaljivim smjesama Dalmatinski portal. 21. prosinca 2015. Pristupljeno 7. lipnja 2020.

Vanjske poveznice

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.