Srđ
Ovo je glavno značenje pojma Srđ. Za istoimeni časopis pogledajte Srđ (časopis).- PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina
Srđ je brdo iznad Dubrovnika. Najviša kota brda Srđ je na 415 m nadmorske visine.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Najraniji dubrovački zaštitnik, još prije Svetog Vlaha bio je Sveti Srđ, po kojemu je brdo Srđ i dobilo ime.
Položaj[uredi | uredi kôd]
Brdo Srđ se nalazi iznad grada Dubrovnika s njegove sjeverne strane. Padine brda Srđ spuštaju se do samog mora i grada Dubrovnika na južnoj strani, Rijeke dubrovačke na sjeverozapadu, Šumeta na sjeveru i Župe dubrovačke na istoku.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Brdo Srđ od davnina je bilo prirodni zaklon grada Dubrovnika od bure, ali i najezdi raznih osvajača koji su kroz povijest u više navrata pokušavali osvojiti tadašnju Dubrovačku republiku.
Na brdu Srđ je, nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik, započela gradnja utvrde Imperijal koju je dovršila Austro-Ugarska. Utvrda je imala velik strateški utjecaj za obranu grada s njegove sjeverne strane.
Tijekom Domovinskog rata utvrda Imperial je odigrala najzačajniju ulogu od svoje izgradnje. U i na utvrdi su bili obrambeni položaji Hrvatske vojske na kojima su hrabri branitelji uspješno odoljevali najžešćim napadima srbo-četničke vojske i JNA. Dana 1. listopada 1991. godine neprijateljsko zrakoplovstvo JNA je raketiralo odašiljač HRT koji se nalazio na zapadnoj strani utvrde. Dana 6. prosinca 1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada na Dubrovnik, neprijateljska vojska je, uz podršku JRM, uspjela doći na samu utvrdu Imperial, ali su branitelji Srđa, potpomognuti topničkom paljbom, uz nadljudske napore uspjeli obraniti utvrdu, a samim tim i grad Dubrovnik od okupacije. Tijekom tog napada uništen je jedan od spomenika, kameni križ koji je 1997. godine zamijenjen novim. Danas je na Srđu u utvrdi Imperial smješten Muzej Domovinskog rata.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Na sjeveroistočnoj padini, u neposrednoj blizini najviše kote brda Srđ nalazi se selo Bosanka s dvadesetak obiteljskih kuća, a koje ima stotinjak stanovnika.
Promet[uredi | uredi kôd]
Brdo Srđ i utvrda Imperijal su oduvijek bili omiljeno izletište Dubrovčana i njihovih gostiju. Prije Domovinskog rata do samog vrha Srđa vozila je žičara, koja je u ratu devastirana. Žičara je obnovljena, svečano otvorena 10. srpnja 2010. i vozi od Ploča do utvrde Imperial. Na vrh Srđa tekođer se može doći uskom asfaltnom cestom, koja je obnovljena i nanovo asfaltirana, pa je na taj način omogućen dolazak automobilom, te pješice serpentinama od Jadranske turističke ceste.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Istočna padina brda već se desetljećima eksploatira kao najveći kamenolom Dubrovačko-neretvanske županije.
Na sjevernim padinama brda Srđ planira se gradnja golf terena i ostalih pratećih sadržaja, kao i obnova tvrđave Imperijal sa ugostiteljskim sadržajima.
Srđ i Ploče od srpnja 2010. godine povezuje žičara. Vidikovac do kojeg vodi žičara ima amfiteatar, suvenirnicu, caffe bar i dvije terase s kojih se savršeno vidi panorama stare gradske jezgre.
Vegetacija[uredi | uredi kôd]
Brdo Srđ nekad je obilovalo hrastovom šumom koju su Dubrovčani zvali dubrava, a po kojoj je grad Dubrovnik dobio ime. Južna padina je bila bogata borovom šumom, ali je drugom polovicom 20. stoljeća i tijekom Domovinskog rata u mnogobrojnim požarima, šuma skoro u potpunosti izgorjela. Danas na južnim padinama raste nisko raslinje i makija, te mediteransko bilje: pelin, kadulja, vrijesak, ružmarin itd., na sjevernim padinama rijetki šumarci hrasta, a na zapadnim padinama prorijeđena borova šuma.
Godine 2008. izvršeno je pokusno pošumljavanje malog dijela južne padine, a očekuje se i daljnje pošumljavanje cijele padine.
