Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Slavenka Drakulić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Slavenka Drakulić (Rijeka, 4. srpnja 1949.) hrvatska književnica i novinarka, živi u Stockholmu i Zagrebu.

Stvaralaštvo

Pored mnogih priča i eseja, Slavenka Drakulić objavila je šest romana i pet publicističkih knjiga, koje su prevedene na više od dvadeset europskih i svjetskih jezika. Uz povremene boravke u inozemstvu, od kraja 1960-ih živi i radi u Zagrebu, te je dio njezina spisateljskog rada posvećen zagrebačkim temama, dok se u cjelini za njezin opus može kazati da je vezan uz problematiku suvremene hrvatske stvarnosti, bilo da je riječ o razini egzistencije pojedinca, bilo da se radi o kontekstualizaciji Hrvatske unutar iskustva drugih tranzicijskih zemalja.

Hologrami straha (1987.), njezin prvi roman, otvara ciklus autobiografske i biografske pripovjedne proze, koji čine romani Mramorna koža, Božanska glad, Kao da me nema (po kojem je snimljen istoimeni film)[1], Frida ili o boli.

Autobiografski sadržaji, koji obilježavaju pripovjedni opus S. Drakulić, uključujući i njezine novinske članke, eseje i priče, određeni su prelaženjem iz dokumentarnoga u fikcionalno, iz osobnoga i intimnoga, u opće i javno. U svim romanima Slavenke Drakulić središnja je tema žensko tijelo – tijelo koje je izloženo pogledu izvana, vanjskom oku, izloženo opasnosti, nekoj vrsti krajnjih, radikalnih stanja. Umjesto bolesti, govori o silovanju, ljubavnoj strasti, kanibalizmu.

U posljednjem objavljenom romanu, Frida ili o boli tema je umjetnička transformacija iskustva bolesti na primjeru života slikarice Fride Kahlo. U njezinim romanima spajaju se sve temeljne odrednice ženskog teksta: ženski glas iz ženske vizure pripovijeda o specifično ženskom iskustvu.

Publicističku karijeru Slavenka Drakulić započela je knjigom feminističkih eseja Smrtni grijesi feminizma (1984.), kultne knjige hrvatskog feminizma. U smislu javnoga angažmana, Slavenka Drakulić ima izrazito osviještenu poziciju da je svako (osobno) djelovanje ujedno i političko. Stoga je njezinom književnom opusu supripadna i feministička publicistička djelatnost. U cjelini njezina publicističkog rada, riječ je o analitičko-publicističkom stilu izrazito obilježenom polemičkim kontekstom, koji se bavi ključnim temama hrvatske stvarnosti, posebno nakon pada komunizma.

How We Survived Communism and Even Laughed, Balkan Express i Cafe Europa, postali su u hrvatskom izdanju dijelovi trilogije Kako smo preživjeli komunizam, Kako smo preživjeli rat i Kako smo preživjeli postkomunizam.

I najmanji detalji iz naših dnevnih života ulaze u priču Slavenke Drakulić, ili postaju povodom za razmišljanje o onome kako živimo i što nam se zapravo u životu zbiva. U smislu formalnih osobina, u tim se tekstovima gubi granica između eseja i priča, jer se u njima istovremeno i pripovijeda i opisuje i reflektira. Izuzetan smisao za detalje, za prepoznavanje neke na prvi pogled beznačajne pojedinosti koja će postati središnjom slikom priče, osnovno je obilježje pripovjednoga stila Slavenke Drakulić u kratkoj formi, kojom je osvojila najširu svjetsku publiku.

Prevagu općeg nad pojedinačnim Slavenka Drakulić ponajprije razotkriva u pričama o komunističkom razdoblju, na čije oblike svakodnevnog života danas uglavnom gledamo s ironijom. Poseban uspjeh doživjela je njezina knjiga Oni ne bi ni mrava zgazili, koja govori o ratu i posljedicama rata na sudbine pojedinca, o zločinima i odnosu zločinca i žrtve. Knjiga Tijelo njezina tijela govori o doniranju organa radi spašavanja života drugih.[2]

Udana je za švedskog novinara Richarda Swartza.

Popis djela

  • "Smrtni grijesi feminizma" (eseji), Znanje, Zagreb, 1984.
  • "Hologrami straha" (roman), Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1987., ISBN 86-399-0077-9
  • "Mramorna koža" (roman), Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1989., ISBN 86-399-02338-0 nevaljani ISBN
  • "How we survived communism and even laughed" (eseji), Hutchinson, London 1992.
  • "The Balkan Express"(eseji) W.W. Norton, New York 1993.
  • "Božanska glad" (roman), Durieux, Zagreb 1995.
  • "Cafe Europa" (eseji), Abacus, London 1996.
  • "Kako smo preživjeli" (eseji), Feral Tribune, Split 1997.
  • "Kao da me nema" (roman), Feral Tribune, Split 1999.
  • "Oni ne bi ni mrava zgazili" (eseji), Kultura & Rasvjeta, Split, 2003., ISBN 953-7075-17-6
  • "Sabrani romani", Profil, Zagreb, 2003.
  • "Sabrani eseji", Profil, Zagreb, 2005.
  • "Tijelo njenog tijela", Jutarnji list, Zagreb, 2006.
  • "Frida ili o boli" (roman), Profil,, Zagreb 2007.
  • "Two underdogs and a cat" (eseji), Seagull Books . London, NY, Calcutta 2009.
  • "Basne o komunizmu" (eseji), Profil, Zagreb, 2009.
  • "Optužena" (roman), V.B.Z., Zagreb, 2012.
  • "Dora i Minotaur: Moj život s Picassom" (roman), Fraktura, Zaprešić, 2015.
  • "Mileva Einstein, teorija tuge" (roman), Fraktura, Zaprešić, 2016.

Izvori

Vanjske poveznice