Toggle menu
243,9 tis.
109
18
640,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Ravnice
Ravnice na zemljovidu Hrvatska
Ravnice
Ravnice
Ravnice na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Omiš
Zemljopisne koordinate 43°25′34″N 16°42′34″E / 43.42601°N 16.70950°E / 43.42601; 16.70950
Pozivni broj 021
Autooznaka ST
Ravnice na zemljovidu Splitsko-dalmatinska županija
Ravnice
Ravnice
Ravnice na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije

Ravnice su priobalno mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopisni položaj

Nalaze se na 43,417° sjeverne zemljopisne širine i 16,7° istočne zemljopisne dužine, cestom jugoistočno od Omiša, južno od Borka, podno Omiške Dinare.

Upravna organizacija

Nalazi se u Gradu Omišu, u mjesnom odboru Nemira-Ravnice ("dio naselja Omiš").

Povijest

Domaći su poduzetnici 1908. podigli u Ravnicama tvornicu cementa (43°25′38″N 16°42′28″E / 43.42734°N 16.70772°E / 43.42734; 16.70772. Kroz povijest je promijenila više vlasnika.[1]:sažetak Ponijela je ime Cement d.d.. Pred Prvi svjetski sklopljena je pogodba za nabavu struje iz hidroelektrane na Gubavici (kasniji HE Kraljevac).[1]:41. od tvrtke SUFID-a (Società anonima per l‘utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia).[1]:42. 1921. promijenila je ime u Industrijska zajednica, po omiškom združenom gospodarstvenom pothvatu koje je obuhvaćalo više grana. Poslovanje Industrijske zajednice nije išlo dobro pa su prodali najdobitačnije poduzeće, ravničku cementaru, inače jedno od rijetkih poduzeća u domaćem vlasništvu. Prodali su ga kolovoza 1923. godine francuskoj tvrtci L’Avocat & Co. iz Boulogne na Moru te je ponijelo ime francuskog vlasnika. [1]:43. Ime je nosila do kraja Drugoga svjetskog rata, a 1945. je ime partizanskog narodnog heroja Renka Šperca. 1947. joj je pripojena tvornica Palaveršić iz Brzeta, koja joj je postala Pogon B. Podzemni rudnici brzetske i ravničke tvornice bili su povezani 7 kilometarskim tunelom.[1]:45. 1957. je postala dijelom SOUR-a Dalmacijacement]]a, u koji su ušle sve dalmatinske cementare i vranjička tvornica salonita. Slavonskobrodska tvornica Đuro Đaković je proizvela i ugradila novu okretnu peć te je 1962. proizvodnja značajno povećana. U klinker se dodavala šljaka iz Zenice. Sva tupinolomska jalovina, istrošene obloge iz peći te građevinski materijal od rušenja u tvorničkom krugu bacalo se u more sjeverno od tvornice, čime je nastao poluotok površine 1,1 ha. Na njemu je podignuta portirnica tvorničkog sklopa i kolna vaga te improvizirane stambene prizemnice.[1]:44. Iste godine zatvoren je brzetski Pogon B. Zatvorena je 1983.. Do 1991. je još dio Dalmacijacementa nastavio postojati, a od 1991. je i to ušlo u stečaj.[1]:41. 2000-ih je Grad Omiš zemljište prodao splitskom Lavčeviću,[2] koji je potom 2006. (8. lipnja 2006. u 16:33 je s 42,5 kg dinamita srušen 75 metarski dimnjak stare tvornice[3]) srušio tvornicu (radi izgradnje turističkog naselja)[1] te uklonio većinu izgrađenih objekata s tog prostora, a preostali su stambeni objekti u kojima žive obitelji nekadašnjih radnika tvornice[2] odnosno stambeno tvorničko naselje te ini tragovi u širem krajoliku, operativna obala te tupinolomi.[1] Lavčević je preko svoje tvrtke planirao podići hotelsko-turistički kompleks po idejnom rješenju splitskog arhitekta Vjeke Ivaniševića.[4] Urbanističkim planom uređenja Garma–Ravnica predviđa se ovaj prostor u privatnom vlasništvu prenamijeniti u turističko naselje s hotelom i lukom odnosno marinom za nautički turizam.[2] Planira se obalna šetnica uz uređene plaže i marinu, uz obalu kroz predio Nemira na istoku te kroz Brzet na zapadu.[4]

Promet

Nalazi se uz Jadransku magistralu.

Gospodarstvo

Turizam.

U prošlosti je bilo rudarstvo (tupinolom) i tvornica cementa.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Dujmo Žižić, Katja Marasović: Tvornica cementa i tvorničko naselje u Ravnicama pokraj Omiša . Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 22 No. 1(47), 2014.
  2. 2,0 2,1 2,2 Strategija zelene urbane obnove Grada Omiša Vita Projekt, Zagreb i Omiš, 2024., str. 52. Grad Omiš. Listopada 2024. Pristupljeno 9. prosinca 2025.0
  3. Anđelko Jeličić / Damir Kalafatić: Turistički fenomeni, od apsurdnih Ravnica preko ‘obilaznog’ Omiša, veličanstvenih Duća do Dugog ‘Crnog’ Rata!.. . Bez cenzure. 30. listopada 2019. Pristupljeno 9. prosinca 2025.
  4. 4,0 4,1 Jadranka Matić/SD: ZLATNI VEZOVINa mjestu legendarne cementare u Omišu niknut će nautički kompleks od 50 milijuna € . Otvoreno more. 2. veljače 2023. Pristupljeno 9. prosinca 2025.