Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Protogen

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Detalj Rafaelove slike Atenska škola na kojoj je sebe naslikao kao Apela, a svoga učitelja Pietra Perugina kao Protogena

Protogen, starogrčki: Protogenes, je bio starogrčki slikar iz 4. stoljeća prije Krista, suvremenik slikara Apela. Kao i kod drugih starogrčkih slikara, nijedno od njegovih originalnih djela nije preživjelo do danas i poznata su samo iz kratkih opisa u književnim izvorima.

Rođen je u Kaunosu, na obali otoka Karije, ali je živio na Rodu tijekom druge polovice 4. st. pr. Kr. Proslavio se svojim minucioznim radom i bogatstvom poteza u slikarstvu i crtežu. Njegov najveći rival, Apel, ispred njegovih radova je zadivljeno izjavio kako se radi o šarmantnoj čežnji

Prema predaji, na slici Ialysus[1] radio je sedam godina, dok je na Satiru radio tijekom cijele opsade Roda od strane (305.-304. pr. Kr.), ne primjećujući kako se njegov vrt u kojemu je slikao našao u sred neprijateljskog logora. Vođa napadača, Demetrije I. Poliorket, je pazio na njegovu sigurnost, te što više, kada je čuo kako je njegova slika Ialysus u opasnosti da se uništi tijekom napada, promijenio je planove napada. Ova slika se nalazila na Rodu jopš u vrijeme Cicerona, te je poslije prenesena u Rim gdje je izgorjela u požaru Hrama mira.

Slika Satira predstavljala je ovo mitsko biće naslonjeno na stup koji je nosio skulpturu jarebice koju je naslikao tako realno da su gledatelji gledali samo nju. U bijesu, što je ostatak slike zanemaren, slikar je izbrisao jarebicu.

Satir je vjerojatno bio jedno od njegovih posljednjih djela jer je imao oko sedamdeset godina i doživio je samo sljedećih dvadesetak godina slave koju je imao njegov suvremenik i prijatelj Apel. Obojica su bili izvrsni koloristi (koliko je to tehnika freske dozvoljavala), te crtači koji su smjelo koristili efekte perspektive i najistančanijih obrisa. [2] Ova slika je u vrijeme Plinija (Prirodna Povijest. xxxv. 83) preseljena u Rim, gdje je nakon više godina divljenja, nestala u požaru

Protogen je za galeriju ispod Propoleja na Akropoli u Ateni naslikao dvije figure koje su bile personifikacija Atike, Paralusa i Hamonijusa, te za vijećnicu u Ateni, figure Tezmotete. Stil i izgled ovih slika su ostali tajnom. Zna se samo da se za svoju sliku „Aleksandar s Panom“ savjetovao o Aleksandrovom životu s Aristotelom, koji mu je predložio idealizirani stil.

Bilješke

  1. Ialysus je bio lokalni heroj s Roda, osnivač istoimenog grada i često je prikazivan kao lovac.
  2. O njihovoj vještini postoji legenda koja kaže da je Apel došavši u Protogenov studio i ne našavši njega kući, na jednoj njegovoj pripremljenoj podlozi kistom povukao tananu liniju i ostavio poruku da pogodi tko je dolazio. Protogen je došavši kući na već postojeću liniju iscrtao drugom bojom još tanju kojom ju je uzduž podijelio na pola i pozvao je Apela da mu dokaže svoju vještinu. Apel je došao i nije ustuknuo nego je dokazao svoju nadmoć naslikavši trećom bojom još tanju liniju podijelivši Protogenovu napola. Protogen je nakon ovog odustao od izazova i priznao Apelovu premoć.

Izvori

  • Encyclopedia Britannica 1911

Vanjske poveznice