Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pokolj fratara u Hercegovini

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ploča u počast franjevcima ubijenim od strane partizana u Drugom svjetskom ratu

Pokolj fratara u Hercegovini označava niz pokolja kojeg su iz mržnje prema Katoličkoj crkvi počinili partizani tijekom i nakon završetka Drugog svjetskog rata u Hercegovini. Bez suđenja su ubili 66 franjevca, 78 su uhitili i zatvorili.[1]

U Širokom Brijegu 7. veljače 1945., ideologizirani partizani osmog dalmatinskog korpusa su ubili 30 franjevaca. Natjerali su ih podrum samostana nakon čega su ga zapalili. [2] Premda su počinitelji iz dalmatinskog korpusa, pogrješno je reći da su počinitelji Dalmatinci. Naprotiv, pobunili su se protiv odlaska na Hercegovinu. Mnogi su i pohađali širokobriješku gimnaziju. Zbog toga je je Josip Broz Tito sve te dalmatinske postrojbe izuzeo ispod Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske te ih izravno podredio Vrhovnom štabu, odnosno sebi. Zatim je zloglasna 11. dalmatinska brigada pobivši franjevce na Širokom Brijegu pobila mnoge na Kočevskom rogu. Zapovjednici većinom nisu bili Hrvati i pripadali su tvrdokornim komunistima jugoslavenskoga i velikosrpskoga usmjerenja. Dalmatinci su, našavši se u pohodu na Široki Brijeg pokušali pomoći franjevcima, no oni nisu donosili ključne odluke. Zadnjih godina dokazano je da je izravni naredbodavac bio Josip Broz Tito, što je on čak i priznao u razgovoru sa Stepincem 4. lipnja 1945. čiji je prijepis pronašao Jakov Sedlar; po tom je Dominik Sedlar po njemu napravio film Razgovor. Tito i njegova klika odlučili su pobiti franjevce zbog svoje mržnje kakvu su pokazivali zadrti komunisti prema vjeri, ali i zbog straha da uz žive franjevce ne će moći ovladati pukom u Hercegovini.[3]

Zločini počinjeni nad šestoricom franjevaca zatečenih u župi Mostarskom Gracu 6. veljače 1945. dogodili su se u zoni odgovornosti 2. dalmatinske brigade iz sastava 9. dalmatinske divizije, zapovjednika brigade Brune Vuletića, političkog komesara u toj brigadi Ante Jerkina, zapovjednika Ljube Trute i Ilije Radakovića i čelnih ljude 8. korpusa Petra Drapšina i Boška Šiljegovića.[4]

Do danas od strane pravosuđa nisu podignute istrage ili sudski postupci protiv počinitelja ovog zločina, koji žive u Republici Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini.

Povezani članci

Izvori

  1. Radio Vaticana
  2. Pojmovnik
  3. DALMATINCI NISU UBIJALI HERCEGOVAČKE FRATRE, VEĆ TVRDOKORNI JUGOSLAVENSKI I VELIKOSRPSKI KOMUNISTI. Razgovor s fra Miljenkom Stojićem, članom Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Stopama pobijenih, glasilo Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
  4. Kamenjar.com Marta G. Mostarsku operaciju zapovjedio Josip Broz !, 28. siječnja 2014. (pristupljeno 25. listopada 2016.)

Vanjske poveznice

Izvori