Pješčenjak je naziv za vrstu stijena koju su sastavljene od zrnaca pijeska. Čestice pijeska veće su po dimenzijama od čestica silta, a manje od kršja koja čine breče i konglomerate. Po genezi, pješčenjaci su taložne stijene koje se odlikuju primarnom poroznošću od prosječno 10 do 30 %. Veliki dio toga prostora međusobno je povezan u efektivnu poroznost, što znači da fluidi u tim stijenama mogu teći, odnosno migrirati.
To svojstvo, efektivna poroznost te prateća propusnot, čini ih jednim od najvažnih ležišta nafte, plina, odnosno ugljikovodika te vode.
Inače, pješčenjaci su jedne od najvažnijih vrsta taložnih stijena. Nastajali su u gotovo svim geološkim razdobljima, kao posljedica trošenja, transporta i sedimentacije čestica nastalih na taj način. Pješčenjaci se talože prvenstveno u sustavima raznih riječnih delti, bilo podmorskih, priobalnih ili jezerskih, a također su jedan od dominantnih sedimanata sustava aluvijalnih lepeza.
Pješčenjak može u određenim slučajevima nastati iz taloženog eolskog pijeska, odnosno njegovom naknadnom kompakcijom. Primjer su pijesci na Vinkovačkom ravnjaku.
Također, stijene se mogu trošiti i djelovanjem leda kada nastaju morenski sedimenti.
Pješčenjak kao sediment poznat je i izvan Zemlje. Mnoga nebeska tijela imaju dio površine prekrivene finim česticama prašine poput regolita na Mjesecu. Neke od tih čestica mogu biti i dimenzija pijeska. Nadalje, na površini Marsa znatne površine prekrivene su pijeskom.
- Stijene od pješčenjaka
-
Pferchfeldfelsen, Njemačka -
Tyssaer Wände, Njemačka -
-
Bungle Bungle Australiji
