Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Piramide u Gizi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Kompleks piramida u Gizi

Piramide u Gizi ili Nekropola u Gizi u Egiptu spadaju među najpoznatije i najstarije građevine čovječanstva. Nalaze se na zapadnom rubu doline Nila, oko osam kilometara jugozapadno od grada Gize. Udaljene su oko 15 kilometara od centra grada Kaira i nalazi se direktno na ulici piramida (Sharia al-Ahram). Jedine su preostale od Sedam svjetskih čuda antike.

Najveća i vjerojatno najpoznatija piramida je Keopsova piramida, faraona Keopsa koji je vladao oko 2558. pr. Kr. - 2532. pr. Kr. Blizu nje je Velika sfinga, te Kefrenova piramida. Treća i ujedno najmanja je Mikerenova piramda.

Zbog toga su 1979. godine upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi, zajedno s obližnjim drevnim gradom Memfisom, i nekropolama u Abusiru, Dahšuru i Sakari.

Gradnja Piramida

Piramide su građene između oko 2620. pr. Kr. - 2500. pr. Kr. na oko 1000 puta 2000 metara širokim visoravanima od vapnenca. S izgradnjom piramida istodobno su nastali hramovi, nekropola i naselje za radnike. Zanimljivost je i da u doba izgradnje piramida Egipćani nisu još poznavali kotač.

Smatra se da su služile za zbrinjavanje balzamiranih posmrtnih ostataka faraonovih mumija koje su se skrivale duboko u unutrašnjosti za svoj zagrobni život.

Galerija