Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Partizani

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Partizani. Za druga značenja pogledajte Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije odnosno partizan.

Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici npr. Hrvatski enciklopedijski rječnik:

  1. Strastveni pristaša neke stranke, grupe, vođe, ideologije. U tom značenju riječ je prije Drugog svjetskog rata bila u upotrebi i u hrvatskom; riječi partizanstvo ili partizanština imale su u pravilu pogrdno značenje ("strančarenje", "politikanstvo").
  2. Borac pokreta otpora, gerilac.

U drugom značenju, izvorno u hrvatskom i srpskom riječi ustaša i četnik imaju isto značenje. Npr. u proglasu Centralnog komiteta KPJ kojim se daje podrška "ustašama" nakon Ličkog ustanka 1932., spominje se »borba partizanskih (ustaških) odreda«.

Porijeklo riječi

Riječ partizan dolazi od latinskog "part-". Iz latinskog potiče talijanska riječ "parte" koja znači "dio" ili "strana" (odatle "partija" odnosno "stranka") iz čega je u talijanskom nastala riječ "partigiano" ili "partisano"; koristila se za pristašu neke stranke, ali i za najamnog vojnika koji se za neku "stranu" bori za novac. Oružje koje takve postrojbe koriste nazvano je partizana.

Riječ od XVI. st. ulazi i u druge jezike: u francuskom partisan, u engleskom "partisan" ili "partizan". Od XVIII. st. koristi se za pripadnike neregularnih odreda koji vode "mali rat" (gerilu) u pozadini neprijatelja.

U tom značenju je riječ korištena i u ruskom za borce koji su se u vrijeme Napoleonovog pohoda na Rusiju 1812. borili u neprijateljskoj pozadini, na području koje su Francuzi zaposjeli; bio je to važan dio taktike ruskih vojskovođa, koji su zazirali od francuske nadmoći u otvorenoj bitci.

Partizani u Drugom svjetskom ratu

Nakon Hitlerovog napada na SSSR 1941. riječ se ponovo koristi na isti način. (Vidi članak Partizani u SSSR 1941.–1944.) Zato ju prihvaća i KPJ za oznaku ustaničkih jedinica pod svojom kontrolom; u početku ustanka, u Hrvatskoj i Crnoj Gori koristila se riječ "gerilac". Milovan Đilas piše u svojim memoarima da je bio protiv riječi "partizan" koju smatra rusizmom, dok su riječi istog značenja, "ustaša" i "četnik", već bile usvojile druge, suparničke organizacije. (Đilas: Revolucionarni rat, Beograd: 1990., str. 85) Tito je u rujnu 1941. odlučno zahtijevao od hrvatskih komunista da odbace riječ "gerilac" i prihvate "partizan", kao i ustanici u drugim krajevima, vidjevši u korištenju te riječi natruhu separatizma. U Crnoj Gori je promjena termina provedena tek u listopadu, nakon Savjetovanja u Stolicama.

Gerilski oružani odredi su se za vrijeme 2. svjetskog rata u Europi, kao dio pokreta otpora odnosno narodnooslobodilačkog rata unutar pojedinih okupiranih država (ponajviše: Francuska, Poljska, Albanija, Grčka, Jugoslavija, a također i sjeverna Italija 1943.1944., kada je bila pod njemačkom okupacijom) borili protiv njemačkih i drugih okupatora i za komunističku revoluciju.

Zanimljivosti

Podrobniji članak o temi: Partizana

Partizana je naziv za vrstu oružja na štapu koja se koristila u Europi u Srednjem vijeku.

Vidi još