Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palača Grasalković u Bratislavi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Grasalkovićeva palača.

Grasalkovićeva palača (slovački: ''Grasalkovičov palác) ili Predsjednička palača Slovačke (Prezidentský palác) palača je u Bratislavi i odmorište predsjednika Slovačke. Palača je impresivno rokoko/kasni barok zdanje sa francuskim vrtom. Izgrađena je 1760. godine za Antuna Grasalkovića, hrvatskog plemića koji je bio predsjednik tadašnjeg mađarskog ministarstva ekonomije i financija, a arhitekt je bio A. Mayerhoffer. Glavne odlike palače su uređene sobe i impresivno stubište.

Palača je postala središte baroknog glazbenog života u Bratislavi. Joseph Haydn je svoje brojne premijere održavao baš u Grasalkovićeoj palači. Razlog je to što je grof Grasalković imao svoj orkestar, a drugi grof i Grasalkovićev prijatelj, grof Esterhazy, često je preporučao baš Haydna, njegovog omiljenog skladatelja da svira u Grasalkovićevoj palači. Pošto je Grasalković bio miljenik carice Marije Terezije, palača se koristila za razne balove i plesove Habsburgovaca iz samoga vrha sustava. Haydn je također bio dirigent na vjenčanju Marije Terezije od Austrije (kćeri Marije Terezije). Posljednji vlasnici kuće prije raspada Austro-ugarske bili su nadvojvoda Frederik i žena Isabella od Croy-Dülmena.

Od 1939. do 1945. godine, palača je bila sjedište predsjednika Slovačke Republike tijekom Drugog svjetskog rata (npr. Josef Tiso). Tijekom komunističke ere, prvo je bila sjedište slovačke vlade unutar Čehoslovačke. 1950. godine je preimenovana u Kuću pionira i mldaeži Klementa Gottwalda (Dom pionierov a mládeže Klementa Gottwalda), što je bilo mjesto aktivnosti školaraca, koji su se tada nazivali pionirima. Učenici su oštećivali palaču, pa je postalo jasno kako je rekonstrukcija potrebna, a ona je omogućena 1989. godine nakon prekida komunističke ere i revolucije koja je označila razdvajanje Češke i Slovačke (Baršunasta revolucija).

Nakon rekonstrukcije ranih devedesetih 20. stoljeća, 30. rujna 1996. palača je postala rezidencija slovačkih predsjednika. Nekadašnji ogromni vrtovi sada su javni parkovi s kipom bratislavskog skladatelja Jana Nepomuka. Tijekom Božića palača je okićena u Coca-Cola stilu (vidi vanjske poveznice).

Vanjske poveznice