Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Njemačka marka

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Njemačka marka
Njemačka marka
 Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu.
Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.
Deutsche Mark
ISO 4217 kôd DEM
Korisnik Njemačka (ne koristi se više)
Najmanja jedinica
1/100 		1 pfennig
Oznaka DM
Kovanice 1, 2, 5, 10, 50 Pfennige, 1, 2, 5, DM
Novčanice 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000 DM
Tečaj Deutsche Mark

Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina. Nakon reforme 1948. godine u zapadnom pojasu u sovjetskom okupacijskom pojasu se uvela nova valuta također pod imenom «Deutsche Mark», koja kasnije (od 31. listopada 1951. do 31. srpnja 1964.) kao «Deutsche Mark der Deutschen Notenbank» bila valuta Istočne Njemačke.

Nakon osnivanja SR Njemačke 23. svibnja 1949. ostala je Njemačka Marka sve do 31. prosinca 2001. valuta Njemačke, Zapadnog-Berlina i nakon ujedinjenja čitave države.[1]. Jedna marka dijelila se na 100 pfenniga. 1948. godine tijekom reforme valute njemačka marka zamjenjuje tzv. Reichsmark isto tako 1. srpnja 1990 uz ujedinjene Njemačke njemačka marka zamjenjuje tzv. Mark der DDR.

Povijest

Marka je bila prvo izdavana od Bank deutscher Länder, od 1957. godine je to preuzela Njemačka savezna banka. Od 1960. do 1988. pored redovnog novca postojao je i tajni nadomjestak novaca za moguće krize tzv. Bundeskassenschein.

U sovjetskom okupacijskom pojasu tj. u Istočnoj Njemačkoj valuta se od 1948. do 1964. također zvala «Deutsche Mark» isto tako je kratica bila DM. Od 1964. valuta se preimenuje u «Mark der Deutsche Notenbank («MDN»), a onda od 1968. od kraja lipnja 1990. kao Mark der DDR («M»).

Njemačka marka je ukinuta kao samostalna valuta 1. siječnja 2002. sa uvođenjem Eura. Do 31. prosinca 2001., 23:59:59 sati novčanice i kovanice njemačke marke su još bile zakonito sredstvo plaćanja. Od toga dana u «Bundesbank» i njenim drugim sjedištima marka može biti besplatno i vremenski neograničeno zamijenjena za euro. Također veliki dio kreditnih ustanova i trgovina primali su Marku sve do 28. veljače 2002. Poneke trgovine uvijek još imaju akcije, gdje nude uz kupovinu robe i zamjenu marke.

Na Kosovu i u Crnoj Gori njemačka marka je bila korištena kao službena valuta. U mnogim istočno-europskim državama Njemačka Marka je služila kao neslužbeno sredstvo za plaćanje. Isto tako Konvertibilna marka iz Bosne i Hercegovine i Bugarski lev su u omjeru 1:1 vezani uz njemačku marku.

Njemačka Savezna banka dala je izjavu da do kraja rujna 2005. 45 % kovanica nije promijenjeno, što ima vrijednost od 7,24 milijardi maraka. 3 % novčanica isto nije promijenjeno tj. 7,59 milijardi maraka, od čega je većina novčanica od 10 maraka tj. 76,5 milijuna maraka.

Većinom se marki davao atribut «tvrde» valute, što se nikako ne može objasniti. 1 marka od 21. lipnja 1948. do 21. prosinca 1998 je izgubila 76 pfenniga na vrijednosti. Inflacija marke bila je prosječno 3%, što je više nego kod «mekanog» Eura.

Marka se izdala u kovanicama i novčanicama.

Kovanice

znak Vrijeme izdavanja* kovnica
od do
A 1948 1952 Berlin
1990 1996
prigodni kovani novac do 2001
D 1948 2001 München
F 1948 2001 Stuttgart
G 1948 2001 Karlsruhe
J 1948 2001 Hamburg
* Kovanice koje su prije kovane, kovane su u drugim kovnicama.

Sljedeće nominalne vrijednost postoje :
1 Pfennig, kovano od 1948.
2 Pfennig, kovano od 1950.
5 Pfennig, kovano od 1949.
10 Pfennig kovano od 1949.
50 Pfennig kovano od 1949.
1 Mark, kovano od 1950. i kovano onda od 1954.
Datoteka:2-DM-Coin-German.jpg 2 Mark, kovano 1951. i kovano onda od 1957.
Datoteka:5-DM-Coin-German.jpg 5 Mark, kovano od 1951. i kovano onda od 1956.

  • 5 DM prigodni kovani novac, kovan 1952.–1980. iz srebra, 1980.–1986. iz Magnimat
  • 10 DM prigodni kovani novac, kovan 1970.–1972. (sve s godištem 1972. povodom Olimpijski Igara) i 1987.–2001.


Datoteka:J379.jpg
Pogrešan natpis iz Karlsruhe, 1950. g.

S proizvodnjom novih kovanica od 50 Pfenniga, kovnica iz Karlsruhe je 1949. g. počela s natpisom «Bank deutscher Länder». Iako se natpis 1950. promijenio u «Bundesrepublik Deutschland», kovnica je i dalje proizvodila kovanice s prijašnjim natpisom. Dok se greška primijetila, iskovano su 30.000 kovanica. Radi troška taj novac nije povučen s tržišta, nego se normalno koristio. Tako je ta kovanica danas tražena i za nju se može dobiti do 700 €. Na kovanici je prikazana Gerda Johanna Werner


Rijetke kovanice koje su isto tražene:
2 Pfenniga iz 1968. (J) iz Hamburga
10 Pfenniga iz 1967. (G) iz Karlsruhe
1 DM iz 1956. (G) iz Karlsruhe
5 DM iz 1958. (J) iz Hamburga

Max Planck
Prve kovanice u vrijednosti od 2 DM i 5 DM

Na stražnjoj strani kovanice od 2 DM jesu sljedeće poznate osobe njemačke povijesti:

Od 1951. do 1958. u optjecaju je bila kovanica od 2 Marke s oznakom godine 1951., koja je bila vrlo slična kovanici od 1 Marke. Stoga je kovanica bila zamijenjena kovanicom s likom Maxa Plancka. Ta kovanica se od 1973. nije više proizvodila s tim likom, ali je bila do kraja u optjecaju. Između 1951. i 1975. kovanica od 5 Marka je bila iz srebra, tek kad je vrijednost srebra prešla vrijednosti te kovanice, bila je promijenjena.

Kovanice od 10 Marka su isključivo kovane kao prigodne kovanice. Vrijedile su kao normalna valuta, ali se rijetko s njima plaćalo.

Novčanice

Novčanice prve i druge serije

10 DM novčanica druge serije, skoro identična s prvom serijom

Prva serija novčanica izdana je 1948. g. povodom reforme od «Bank deutscher Länder» pod upravom zapadnih saveznika. Američki dolar je bio uzor za izgled novih novčanica. Korištenje novčanica se 24. lipnja 1948 proširilo na sva tri zapadna dijela Berlina. Te novčanice se dobile žig sa slovom («B»).

Drugu seriju je također izdala «Bank deutscher Länder». Novčanice (10 i 20 Maraka) su djelomično identične s prvom serijom, ali isto tako postoje potpuno različite novčanice (20 i 50 Maraka) u jednoj seriji.

Postojale su novčanice sljedeće nominalne vrijednosti:

  • 5 Pfenniga
  • 10 Pfenniga
  • 1/2 DM
  • 1 DM
  • 2 DM
  • 5 DM
  • 10 DM
  • 20 DM
  • 50 DM
  • 100 DM

Novčanice s vrijednosti od 5 Pfenniga do 2 Marke su bile potrebne, jer 1948. g. su kovane samo kovanice od 1 Pfenniga. Kovanice od 5, 10 i 50 Pfenniga su prvi put kovane 1949. g., a sve druge kovanice su prvi put kovane tek 1950. g. odnosno 1951. g.

Treća serija

Treću seriju (1960. – 1965.) izdala je Njemačka Savezna Banka. Izgled se znatno razlikovao od prijašnjih novčanica, koje su više sličile na privremene novčanice. Kako bi se izbjegle političke diskusije radi naslikanih osoba i slika, svjesno su prikane samo jako stare slike na prednjoj strani i tradicionalni simboli kao grb, list hrasta i simbolične gradnje na stražnjoj strani.

Mlada Venecijanka na novčanici od 5 Maraka
  • 5 Maraka
  • 10 Maraka
    • Prednja strana: Potret mladog čovjeka (Po slici od Albrecht Dürer ili Anton Neupauer. Slika se nalazi u privatnoj galeriji i nije javno dostupna.)
    • Stražnja strana: jedrenjak, sličan jedrenjak je Gorch Fock
    • Prvo izdavanje: 21. listopad 1963.
  • 20 Maraka
  • 50 Maraka
    • Prednja strana: Potret muškarca (Po slici nepoznatog slikara, slika se može vidjeti u orginalu u Frakfurtu)
    • Stražnja strana: Holstentor u Lübecku
    • Prvo izdavanje: 18. lipanj 1962.
  • 100 Maraka
    • Prednja strana: Kosmograf Sebastian Münster (Po slici od Christoph Amberger koja se može vidjeti u «Gemäldegalerie (Berlin)»)
    • Stražnja strana: orao s raširenim krilima (Grb SR Njemačke)
    • Prvo izdavanje: 26. veljača 1962.
  • 500 Maraka
Datoteka:1000 DM Serie3 Rueckseite.jpg
1000 DM i katedrala u Limburgu

Četvrta serija

Četvrta i zadnja serija je izdavana od 1989. g. Nova serija bila je potrebna zbog tehničkog napretka. Krivotvorenje starih novčanica je bilo sve lakše, tako da su u nove novčanice ugrađene zaštite koje znatno otežavaju krivotvorenje.

Upadljiva je, kod izbora slika koje ljude prikazuju, ravnoteža između muškog i ženskog spola, vjere, polja rada (literatura, glazba, prirodna znanost, duhovna znanost). Stražnja strana novčanice prikazuje sliku iz radnog polja i okružja osobe na prednjoj strani.

Datoteka:Annette von Droste-Hülshoff.jpg
Annette von Droste-Hülshoff
Datoteka:Paul Ehrlich.jpg
Paul Ehrlich
  • 200 Maraka
    • Prednja strana: Paul Ehrlich, i u pozadini zgrade starog Frankfurt na Majni; kemijska formula pokraj njegovog portreta, simboliziraju njegova bitna otkrića kao nositelja Nobelove nagrade
    • Stražnja strana: Mikroskop i Asklepijev štap, okruženi jednostavnim strukturama stanica
    • Prvo izdavanje: 1. listopad 1990.
    • Prvo izdavanje (novčanice sa tzv. Kinegram sigurnošću): 1. kolovoz 1997
  • 500 Maraka
    • Prednja strana: Maria Sibylla Merian i Insekt, u pozadini zgrade starog Nürnberga.
    • Stražnja strana: zelje na kojem su gusjenica i leptir vrste Calliteara fascelina
    • Prvo izdavanje: 27. listopad 1992.
  • 1000 Maraka
    • Prednja strana: Braća Grimm, u pozadini zgrade starog Kassela.
    • Stražnja strana: Njemački Rječnik i kraljevska biblioteka u Berlinu
    • Prvo izdavanje: 27. listopad 1992

Prigodno kovanje novca 2001.

1 DM zlatna kovanica iz 2001.

26. srpnja 2001. Njemačka Savezna Banka, uz dopuštenje Njemačke vlade, izdaje u spomen Marke zlatnu kovanicu (999) koja izgleda kao zadnja izdana kovanica od 1 Marke. Razlikuje se samo u potpisu, umjesto Bundesrepublik Deutschland piše Deutsche Bundesbank.

Preračunavanje Marke

Marka i nakon uvođenja Eura ostaje u sjećanju i dan danas se koristi za preračunavanje. Studija iz rujna 2004. g. je dala rezultat da 66 % građana SR Njemačke cijene u Eurima preračunavaju u Marku. Kod muškog spola preračunava 54 %, dok kod žena 74 % još preračunava. Kod mlađeg naraštaja samo još 41 %, a kod starijih od 50 godina čak 71 % preračunavaju. To se može objasniti time što je tečaj Marke i Eura 1 EUR = 1,95583 DM, tako da se lako može računati sa 1 EUR = 2 DM.

Tečaj prema Američkom Dolaru

Njemačka Marka je 19. travnja 1995. imala vrijednost od $ 1 = 1,3620 DM (1 Euro = 1,4360). Što je bilo najbolje stanje prema dolaru.

A od 3. travnja 1956. do 9. travnja 1956. tečaj je bio $ 1 = 4,2161 DM (1 Euro = 0,4639). Što je bilo najlošije stanje prema dolaru.

O zakonu

Izdavačko pravo na novčanice i količinu koja se izdavala držala je Njemačka Savezna Banka. Međutim kovanice izdaje ministarstvo financije i sav prihod direktno ide ministarstvu.

Izvori

  1. ↑ Gesetz über die Beendigung der Zahlungsmitteleigenschaft der auf Deutsche Mark lautenden Banknoten und der auf Deutsche Mark oder Deutsche Pfennig lautenden Bundesmünzen

Literatura

  • Holger Rosenberg: Die deutschen Banknoten ab 1871. ISBN 3924861730
  • Bundeswirtschaftsministerium: Zehn Jahre Deutsche Mark - Berichte, Reden, Kommnentare, Bonn 1958 (Nur 500 Exemplare gedruckt).

Linkovi

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Njemačka_marka&oldid=285531"