Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nacionalni park Una

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir nacionalni parkNacionalni park Una, jedan od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Nacionalnim parkom je proglašen 29. svibnja 2008. godine. Prvi je na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Una 2008. godine, štiti se prostor ukupne veličine 19.800 ha koji je administrativno pod teritorijom Grada Bihaća, a jedan manji neznatan dio se prostire na području općine Drvar. Od ukupne površine NP-a, u režimu stroge i usmjerene zaštite je ukupno 13 500 ha, a u režimu usmjerenog razvoja oko 6 300 ha. Zakon o Nacionalnom parku Una definiše granice, reguliše pitanja zaštite, unapređenja i korištenja Nacionalnog parka, upravljanje Nacionalnim parkom, prekršaje i upravne mjere za nepoštivanje ovog Zakona.

Obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unca od njenog ušća u Unu uzvodno do Drvarskog polja, kao i međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka zauzima površinu od 19 800 hektara.

U kulturno-povijesnom smislu to područje obiluje bogatim nasljeđem arheoloških nalazišta i povijesnih spomenika, ostacima srednjovjekovnih utvrda i sakralnim objektima različitih vjera i kultura. Tamo se, među ostalima, nalazi i veliki i nekada fortifikacijski važan Stari grad Ostrovica.

Ovo područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti. Vizija zaštite Une na području proglašenog Nacionalnog parka stvarala se kroz desetljeća, kao odgovor lokalnog stanovništva, koje je oduvijek bilo svjesno vrijednosti prostora u kojem živi, na prijetnje narušavanju njegovih temeljnih prirodnih osobitosti. Rijeka Una spoj je vrijednih prirodnih osobitosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajobraza iznimne ljepote, bogate kulturno-povijesne baštine i lokalnog stanovništva svjesnog vrijednosti prostora u kojem živi. Očuvanje i zaštita svih ovih vrijednosti za buduće generacije temeljna je odrednica održivosti tradicionalnih djelatnosti lokalnog stanovništva kao što su ribolov, lov, šumarstvo i poljoprivreda. Isto vrijedi i za uvođenje novih djelatnosti kao što su turizam, rekreacija, edukacija i znanstvena istraživanja, kojima lokalno stanovništvo dobiva uvjete za kvalitetan život i razvoj u skladu s prirodom.

Galerija

Vidi još

Vanjske poveznice