 | |
| Lokacija | Jugozapadna Azija i Jugoistočna Europa |
| Koordinate | 40°45′N 28°00′E / 40.75°N 28°E |
| Vrsta | rubno more |
| Granična mora | Crno more, Egejsko more |
| Površina | 11.655 km² |
| Zapremina | 3378 km³ |
| Prosječna dubina | 290 m |
| Najveća dubina | 1355 m |
| Najveća širina | 80 km |
| Najveća duljina | 282 km |
| Površina slijeva | 30.562 km² |
| Širi slijev | sredozemni |
| Glavni pritoci | Granik, Simav |
| Akumulacijski period | 12 − 19 god. |
| Temperatura | 9 − 29 °C |
| Salinitet | 22 ‰ |
| Otoci | 32 |
| Duljina obale | 928 km |
| Obalne države |  Turska
|
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα του Μαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) je unutrašnje more između Europe i Azije i predstavlja dio Euroazijske unutrašnje granice. Ovo more je preko Dardanela povezani sa Egejskim morem, kao i Bosporom (Carigradski prolaz) sa Crnim morem.
Voda mu je slana, a od Galipolja do Izmira je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11.655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku je Izmirski zaljev, a na jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji je u njemu i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.
Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno. Razina vode u Crnom moru je viši od onog u Egejskom, zbog čega je prisutno neprekidno strujanje pod površinom kroz sustav turskih tjesnaca.
Poveznice
Literatura
- (eng.) Okay, Nilgun; Okay, Aral I. (2002.): Tectonically induced Quaternary drainage diversion in the northeastern Aegean, Journal of the Geological Society, br. 159., London: Geological Society, str. 393.-399., ISSN 0016-7649
- (eng.) Lee B.-S.; Bullister J. L.; Murray J. W.; Sonnerup R. E.; ur. Bacon M. P. (2002.): Anthropogenic chlorofluorocarbons in the Black Sea and the Sea of Marmara, Deep-Sea Research: I. Oceanographic Research Papers, br. 49., Amsterdam: Elsevier, str. 895.–913., DOI:10.1016/S0967-0637(02)00005-5
Vanjske poveznice
- Sestrinski projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Mramorno more |