| Prosara | |
|---|---|
 Planina snimljena iz Hrvatske
| |
| Visina | Gradina - 652 m |
| Država / pokrajina |  BiH
|
| Dio gorja | Dinaridi |
| Ostali vrhovi | Lipaja (643 m), Ostraja (521 m) |
Motajica je planina na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Nekoliko je njenih planinskih vrhova na visini iznad 500 metara nadmorske visine, među kojima su najviši: Gradina (652 m), Lipaja (643 m) i Ostraja (521 m). Motajica je vrlo bogata šumom, i to posebno kvalitetnih hrasta i bukve, zbog toga su često motajička brda ostajala ogoljena, a sa šumom je uništavan cijelokupni biljni i životinjski svijet.
Jedna od velikih sječa šume na Motajici se dogodila 1869. godine po nalogu osmanlijske vlade.
Motajica je jedina bosanska planina u kojoj granit ima važnu ulogu, i na njenoj sjevernoj strani duž Save je bilo više kamenih rudnika.
Na Motajici se može primijetiti i više prirodnih rijetkosti, vrijednosti i fenomena (kolonije rijetkog drveća i rastinja, čistoća vodotoka i izvora), a na njoj se nalazi i više arheoloških lokaliteta. Na ivičnim obodima bivšeg naselja Rakovca prostiru se Rakovačke šume. U Rakovcu je bilo sjedište rimokatoličke župe čiji su stanovnici bili Poljaci. Poljaci su u ovaj kraj doselili nakon što je Austro-Ugarska oslobodila BiH od Osmanlija. Prve skupine doselile su se 1896. godine. Osnovali su groblje, a potom su 1901. osnovali župu i podigli crkvu. Župno groblje je danas obraslo gustom šumom, i nalazi se nedaleko od mjesta gdje se nalazila župna crkva i župni stan. Ondje je danas monumentalni križ i spomen-ploča na poljskom i hrvatskom jeziku, koja podsjeća na 50 godina (1896.–1946) nazočnosti katolika Poljaka u tome kraju. Križ je blagoslovio biskup Franjo Komarica.[1][2] Poljaci su iz BiH preseljeni međudržavnim ugovorom FNRJ i Poljske 1946. godine.
Motajicu izgrađuju eocenski (48.7 Ma) sinkolizioni granitoidi u obliku malog plutona. Parageneze mikroelemenata tih magmatita, pegmatita, grajzena i kvarcnih žila: U, Th, Ce, Y, P, Nb, Ta, B, Li, F, Be, Sn, Mo, W, Fe, Cu, Pb kao i vrijednosti 87Sr/86Sr te 18O ukazuju na podrijetlo magme iz omotača kontaminirane relativno metalogeno sterilnim stijenama litosfere. Hipoteza formiranja takove hibridne magme koja je najvjerojatnija je "slab break-off model". Duboka erozija granitoidnog plutona Motajice otvorila je njegovu akro- i epibatolitsku razinu s brojnim skromnim ležištima pegmatita (beriliti, turmaliniti, esmerladiti, sileksiti, s piezoelektričnim kvarcem). [3]
Izvori
- ↑ BANJA LUKA - ČELINOVAC - PRNJAVOR KATOLICI IZ POLJSKE U POHODU STAROME KRAJU Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije BiH . KTA BK BiH. 20. kolovoza 2014. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
- ↑ Motajica, topografski zemljovid.. Dinarskogorje.com. Pristupljeno 14. kolovoza 2023.
- ↑ Rudarsko-geološko-naftni zbornik Ivan Jurković: Metalogenija eocenskih sinkolizionih granita planina Motajice i Prosare, sažetak, br. 1 prosinca 2004.
