Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mile Mamić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Mile Mamić
Mile Mamić
Rođenje 25. srpnja 1944.
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje jezikoslovac
Portal o životopisima

Mile Mamić (Santa Maria di Leuca, Italija, 25. srpnja 1944.) hrvatski je jezikoslovac

Životopis

Obrazovanje

Rođen je 1944. u Santa Maria di Leuca (Italija). U Lišanima završio osnovnu školu, a u Sinju kod franjevaca klasičnu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio studij hrvatskoga jezika i književnosti te latinskoga jezika i rimske književnosti. Diplomirao 1973., magistrirao 1980., a doktorirao 1991.

Zaposlenje

Od 1973. do 1994. radio je u Zavodu (Institut) za (hrvatski) jezik: najprije kao asistent-pripravnik, od 1974. kao mlađi asistent, od 1981. kao asistent te od 1991. kao viši asistent. U međuvremenu je bio lektor za hrvatski jezik na Sveučilištu u Münsteru (1976./78., 1983./85.) i Leipzigu (1985./87.), zatim gostujući profesor u Münsteru i Budimpešti (1993.). Od 1994. radi na Filozofskom fakultetu u Zadru na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost: najprije kao izvanredni profesor, od 1999. kao redoviti profesor, a 2005. izabran je u trajno zvanje.

Predavačko iskustvo

Održao brojna predavanja o hrvatskom jeziku na različitim razinama, pa i na nekoliko stranih sveučilišta (München, Münster, Berlin, Trier, Bamberg, Köln, Würzburg, Kiel, Hamburg, Marburg, Göttingen, Erlangen, Regensburg, Oldenburg, Budimpešta, Szombathely, Ljubljana ...).

Nekoliko godina predaje na Pedagoškom fakultetu Sveučišta u Mostaru kao vanjski suradnik.

Sudjelovanje i/ili vođenje projekata

Bio je voditelj znanstvenoga projekta Hrvatsko pravno nazivlje kodifikacijskoga razdoblja iz čega je proizišla knjiga Hrvatsko pravno nazivlje (Zadar, 2004). Utemeljitelj i stručni voditelj Škole hrvatskoga jezika u Zadru, gdje se održavaju razni tečajevi za strance i potomke hrvatskih iseljenika.

Članstva u znanstvenim i stručnim časopisima, društvima i tijelima

Jedan od triju urednika časopisa Jezik i član nekoliko stručnih odbora. Od 1991. do 1993. Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, prodekan za nastavu (1995.-1997.) i jedan semestar vršitelj dužnosti dekana Filozofskoga fakulteta u Zadru (1998.), član Odbora za Zakonodavstvo (1995.-1999.) i Vijeća za normu hrvatskoga jezika (1996.-2000. i 2005. do danas) te predsjednk ili član Povjerenstva za stručne ispite iz hrvatskoga jezika (1997. do 2010.).

Član Organizacijskog odbora za Treći hrvatski slavistički kongres u Zadru 2002. Višegodišnji predstojnik Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Član je Uredništva časopisa Lahor.

Član je povjerenstva za dodjelu Nagrade Dr. Ivan Šreter.

Bio je član Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika[1], stručnog tijela RH za skrb o hrvatskom standardnom jeziku, do raspuštanja Vijeća 8. svibnja 2012. od strane ministra Jovanovića.

Radovi i sudjelovanja na znanstvenim skupovima

Objavio dosta znanstvenih i stručnih radova i sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Suator Gradišćansko-hrvatsko-nimškoga rječnika (Zagreb-Eisenstadt, 1991.), nekoliko svezaka Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Zagreb, 1984. i dalje), Govorimo hrvatski (Zagreb, 1997.), četiriju udžbenika iz hrvatskoga jezika za četverogodišnje strukovne tehničke škole (Zagreb, 1998.), velikoga Hrvatskoga jezičnog savjetnika (Zagreb, 1999.). Ujedno je jedini jezikoslovac koji se intenzivnije bavi i hrvatskim kršćanskim nazivljem, a o čemu je objavio i knjigu Hrvatsko kršćansko nazivlje (Split, 2004.).

Sudjelovao na Međunarodnom slavističkom kongresu u Ljubljani 2003.

Nagrade i priznanja

  • Dobitnik Državne nagrade za znanstveni rad – za promidžbu hrvatskoga jezika (2006.).[2]

Vrela

Vanjske poveznice