Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Mehurići
Mehurići na karti BiH
Mehurići
Mehurići
Mehurići na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija županija Središnja Bosna
Općina/Grad Travnik
Zemljopisne koordinate 44°16′19″N 17°43′56″E / 44.2720467°N 17.7320999°E / 44.2720467; 17.7320999

Mehurići su naseljeno mjesto u sastavu općine Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj

Selo se nalazi zapadno od Fazlića, duž lokalne ceste Travnik — Gluha Bukovica, na rječici Biloj preko koje vodi most i uz rječicu Jasenicu. Obližnja sela su Poljanice, Lopatice, Suhi Dol, Dub, Orahovo, Miletići, Podstinje, Jezerci, Zagrađe, Podovi, Gornje i Donje Maline. Nalazi se na pobrđu nadmorske visine od oko 650 m, na izlazu rječice Jasenice iz kanjona i utječe u Bilu u Mehurićima.

Kao i sva naselja sjevernog dijela srednjeg toka Bile i južnog toka Jasenice, Mehurići leže na vapnencima iz razdoblja krede. Tlo sadrži i laporaste vapnence, laporce, pješčenjake i glinu.

Upravna i vjerska organizacija

Mehurići i Fazlići su naselja naslonjena jedno na drugo i pripadaju istoj mjesnoj zajednici Mehurićima. Fazlići pripadaju džematu Jezercima[1], dok Mehurići imaju vlastiti džemat kojem pripadaju i sela Poljanice i Donje Orahovo. Džemat ima uz džamiju iz 1984., i mekteb, imamsku kuću, gasulhanu i groblje. [2]

Prosvjeta

U Mehurićima se nalazi osnovna škola.

Povijest

U srednjem vijeku su u ovom kraju obitavali bosanski krstjani te kraj obiluje grobljima sa stećcima.[3]

Mehurići su naselje novijeg postanka.[3] Džamiju su dobili 1984. godine.

U Mehurićima je bio logor Mehurići, zatvorenički logor pod upravom Muslimana-Bošnjaka tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba namijenjen za Hrvate. U Mehurićima je bila i baza mudžahedina[4][5] koji su u njoj imali zapovjedništvo, kamp za obuku i smještaj mudžahedina i dragovoljaca iz islamskih zemalja.[6]

Dva su bila zatočenička objekta za Hrvate. Logori su bili pod kontrolom 306. brigade ABiH kao i civilne policije u Mehurićima: osnovna škola (Škola) i kovačka radionica (Kovačnica). U osnovnoj školi u dvorani za tjelesni odgoj bilo je zatočeno oko 250 hrvatskih civila, u razdoblju od 6. do 24. lipnja 1993. godine. Većina zatočenika u Školi bile su starije osobe, žene i djeca. Među njima je bilo i trudnica. Nakon sporazuma o razmjeni između ABiH i HVO-a, 24. srpnja 1993. godine, hrvatski civili zatočeni u Školi razmijenjeni su za Bošnjake zatočene u Skradnom, općina Busovača, dok je nekoliko muškaraca odvedeno u KP dom u Zenici.[7]

U Kovačnici je u razdoblju od 6. lipnja 1993. do 4. srpnja 1993. godine, bilo zatočeno između 20 i 30 Hrvata, civila i vojnika HVO-a. Zatočenici iz Kovačnice su 4. srpnja 1993. godine premješteni u KP dom u Zenici. MKSJ je 22. travnja 2008. godine oslobodilo Envera Hadžihasanovića komandne odgovornosti za okrutno postupanje u Kovačnici u Mehurićima, a za ostale ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni osuđen je na tri i po godine.[7]

Izvor

  1. Džemati: Jezerci. Medžlis Islamske zajednice Travnik. Pristupljeno 5. veljače 2024.
  2. Džemati: Mehurići. Medžlis Islamske zajednice Travnik. Pristupljeno 5. veljače 2024.
  3. 3,0 3,1 Lidija Fekeža-Martinović: Istraživanje srednjovjekovnog groblja na lokalitetu Mašeti u Fazlićima, općina Travnik. Godišnjak ANUBiH 2016,45, str. 247-248.
  4. Dnevnik.ba Gloria Lujanović: AKO IZETBEGOVIĆEVI „ASKERI“ OPET KRENU: Hrvati Središnje Bosne bit će, opet, prvi na udaru , 1. ožujka 2018. (pristupljeno 16. ožujka 2018.)
  5. Narod.hr Petar Horvatić: Zločini Armije BiH nad Hrvatima – koncentracijski logori o kojima se šuti, 25. ožujka 2017. (pristupljeno 26. travnja 2019.)
  6. Hrvatsko nebo Daran: 'Predsjednik izbliza ' Galerija slika i mape zločina koje su počinili pripadnici tzv. Armije BiH nad Hrvatima (pristupljeno 6. svibnja 2019.)
  7. 7,0 7,1 (srp.) Centаr zа demokrаtiju i trаnzicionu prаvdu Dokumentovanje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, Projekat TPOSBiH i CDTP, veljača 2014. Informacija za medije (pristupljeno 26. travnja 2019.)