| Marijana Petir | |
|---|---|
| Predsjednik | Branko Hrg |
| Potpredsjednica Hrvatske seljačke stranke | |
| trajanje službe 2012. – 2016. | |
| Predsjednik | Branko Hrg |
| zastupnica u Hrvatskom Saboru | |
| trajanje službe 16. siječnja 2002. – 22. prosinca 2003. | |
| zastupnica u Hrvatskom Saboru | |
| trajanje službe 25. studenog 2007. – 28. listopada 2011. | |
| hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu | |
| trajanje službe 1. srpnja 2013. – 2. srpnja 2019. | |
| Rođenje | Kutina, 4. listopada 1975. |
| Politička stranka | HSS |
| Zanimanje | političarka, biologinja, teologinja |
Marijana Petir (Kutina, 4. listopada 1975.), političarka[1], bivša hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu[2][3], vanjska članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora[4], voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije[5], članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Parlamenta[6], bivša saborska zastupnica[7] i zamjenica župana, potpredsjednica HSS-a[8]. Po struci je profesorica biologije i teologinja.
Glavno područje njenog stručnog rada su odnosi s javnošću, a u njenom političkom radu ističu se teme ženskih prava i zaštite okoliša.[9]
Životopis
Rodila se 4. listopada 1975. u Kutini. Završila je dva fakulteta: Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu. Na Sveučilištu u Zagrebu je završila i poslijediplomski studij iz Managementa neprofitnih organizacija i socijalnog zagovaranja.
Politička karijera
Od 1998. do 2000. godine vodi ekološku udrugu «Zeleni Moslavine», koja se bori protiv širenja GMO, te predvodi Antinuklearnu kampanju u Moslavini, koja se s uspjehom protivi tada planiranoj gradnji nuklearnog otpada na Moslavačkoj gori.
Bila je zastupnicom Četvrtog saziva Hrvatskog sabora. Mandat je obnašala od 16. siječnja 2002. do 22. prosinca 2003. godine, dok je na zastupničkom mjestu mijenjala zastupnika Stjepana Radića. Izabrana je u 6. izbornoj jedinici, gdje je ušla kao zajednička kandidatica s liste Hrvatske seljačke stranke, Liberalne stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke. U 4. je sazivu Sabora obnašala dužnosti članice Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i članice Odbora za europske integracije.
Od travnja 2003. do ožujka 2004. godine angažirana je kao glasnogovornica HSS-a, gdje koristi znanja i vještine koja je bila stekla na glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja - gdje je na počecima svoje stručne karijere 2000. i 2001. god. bila vježbenica i potom stručna suradnica.
Od studenog 2004. do siječnja 2005. god. glasnogovornica je izbornog stožera predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, koji na predsjedničkim izborima 2005. osvaja svoj drugi mandat.
Od lipnja 2005. do siječnja 2008. god. obnaša dužnost zamjenice županice Sisačko-moslavačke županije. U tom je razdoblju i predsjednica Regionalne organizacije HSS-a za Središnju Hrvatsku.
U 6. izbornoj jedinici izborila je 2007. god. mandat zatupnice u 6. saziva Hrvatskog sabora, kao zajednička kandidatica s liste Hrvatske seljačke stranke i Hrvatske socijalno-liberalne stranke. Zastupničku dužnost je počela obnašati od 11. siječnja 2008. godine. U 6. je sazivu bila predsjednicom Odbora za zaštitu okoliša, članicom Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo, članicom Odbora za međuparlamentarnu suradnju, članicom Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske - Europske unije, članicom Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te zamjenicom člana Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Predsjedavala je klubom zastupnika HSS-a.
Nakon što je od siječnja 2008. god. obnašala dužnost predsjednice Kluba zastupnika HSS-a, smijenjena je s te dužnosti nakon što je dana 9. srpnja 2009. god. - kao jedini glas “protiv“ - glasovala protiv donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije. Donošenju takvog zakona su se protivile sve veće vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj, jer su u njemu vidjele u prvom redu sredstvo promicanja homoseksualnosti, ali je vlada Ive Sanadera uspjela osigurati potpuno suglasje svih stranaka zastupljenih u Hrvatskom saboru - uključujući i HSS čijim je klubom zastupnika Marijana Petir do tada upravljala.[10] Nastavila je obnašati dužnost saborske zastupnice do kraja mandata 2011. godine.
Na parlamentarnim izborima 2011. god. nije osvojila mandat (HSS je uspio osvojiti samo jedno zastupničko mjesto), te je ostala angažiranom kao predsjednica Županijske organizacije HSS Sisačko-moslavačke županije, na čijem je čelu bila još od 2002. godine (prije toga, od 2000. godine, bila je potpredsjednicom te županijske organizacija HSS-a), te gdje je od 2008. godine bila i vijećnica HSS-a u skupštini Sisačko-moslavačke županije. Nastavlja obnašati i dužnost potpredsjednice HSS-a, na koju je dužnost bila izabrana 2008. godine. U tom je razdoblju također i voditeljica Ureda za socijalni nauk Crkve Sisačke biskupije.[11]
Europski parlament
U razdoblju nakon 2011. god. djeluje ipak u Hrvatskom saboru kao članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, u svojstvu predstavnice iz redova Katoličke crkve.[12]
Izabrana je 2014. za zastupnicu u EU parlamentu s kandidacijske liste HDZ - HSS - HSP AS - BUZ – HDS - ZDS.[13] Za svoju kandidaturu dobila je potporu seljačkih vođa.[6][3][14][15]
U Europskom parlamentu obnaša dužnosti članice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru bivše jugoslavenske Republike Makedonije. Zamjenica je člana u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Izaslanstva za odnose s Izraelom i Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.[16]
Marijana Petir bila je organizatorica izložbe „Kardinal Stepinac – apostol nade i ljubavi prema Bogu i ljudima“ koja je održana u prostorijama Europskog parlamenta 14. lipnja 2016. godine. Izložbu je organizirana u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije te Hrvatskim katoličkim sveučilištem, a otvorila ju je potpredsjednica EP-a Mairead McGuinness, uz prisustvo pomoćnog zagrebačkog biskupa, mons. Ivana Šaška kao izaslanika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. McGuinnes je istaknula kako je izložba "svojevrsno svetište u srcu Europskog parlamenta".[17][18] Zbog održavanja navedene izložbe Ministarstvo vanjskih poslova Srbije poslalo je prosvjedna pisma predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu, predsjedavajućem Odbora za vanjske poslove Elmaru Brocku i EPP-u navodeći da je "Stepinac odgovoran za suradnju s ustaškim režimom i masovno pokrštavanje desetine tisuća Srba".[19]
Na drugu obljetnicu otmice 276 (većinom kršćanskih) djevojaka od strane skupine Boko Haram u Nigeriji, Marijana Petir uputila je zastupničko pitanje potpredsjednici Europske komisije i visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federici Mogherini kako bi se zaustavila kršćanofobija u Nigeriji i svijetu zbog koje je Federica Mogherini "zatvorila oči" i izjavila da "Boko Haram u svojim napadima u Nigeriji targetira kršćane te navodi da je nasilje Boko Harama usmjereno i na kršćane i na muslimane. Taj odgovor potpredsjednice Komisije čudi jer zlodjela Boko Harama jasno pokazuju da su im kršćani glavna meta, ali i da s ciljem istrjebljenja kršćana ne biraju niti kolateralne žrtve. Time Mogherini nastavlja svoju do sada ustaljenu politiku „zatvaranja očiju“ nad zločinima i genocidom koji se diljem svijeta provodi nad kršćanima."[20]
Na sastanku Zajedničkog parlamentarnog odbora Europske unije i Makedonije upozorila je na ukidanje novca iz razvojnih fondova EU i na primjenu dvostrukih kriterija prema kojem je Srbija ušla u žurni postupak ulaska u EU (iako nije ispunila ni osnovne uvjete), dok je Makedonija stavljenja na čekanje iako se većina stanovnika te zemlje izjasnila da želi ući u Europsku uniju. Makedoniju je tom prigodom pohvalila zbog pomoći tijekom Europske imigracijske krize prilikom koje je čvrsto branila svoje granice ne dopuštajući ulazak arapskim useljenicima.[21]
Zanimljivosti
Zastupnica uživa veliki ugled u kršćanskim krugovima u Hrvatskoj. Ugled joj je osobito narastao kad se pokazala dosljednom katoličkom političarkom, za razliku od brojnih drugih zastupnika iz konzervativnih stranaka,[22] te je u srpnju 2008. bila jedina protiv predložene formulacije Zakona o suzbijanju diskriminacije[13][23] (uz suzdržani glas zastupnika Bagarića). Tada su desni hrvatski mediji govorili o "jednom i pol katoliku u Hrvatskom saboru", [24] a Marijana Petir je zbog svojih ustrajnih kršćanskih stavova bila izložena medijskim napadima od strane LGBTIQ zajednice, koja ju je tijekom desetog gay pridea održanog u lipnju 2011. god.Zagrebu proglasila i "homofobom godine".[25] Marijana Petir im je uzvratila kako ovo smatra govorom mržnje i njih doživljava kao kršćanofobe.[26][27] Istaknula je kao zanimljivo to što je 'titulu' "homofoba" dobila 2011. kada je njenom zaslugom iz saborske procedure povučen prijedlog zakona o vodama koji bi omogućio njihovu privatizaciju, a ne tri godine ranije kada je u Saboru glasovala protiv zakona o suzbijanju diskriminacije jer ga je smatrala manjkavim. [28]
Kao zastupnica u Europskom parlamentu zauzima se za oslobođenje hrvatskog državljana i ratnog veterana Veljka Marića iz srbijanskog zatvora.[29] [30] U prosincu 2015. godine ga je i posjetila u zatvoru.[31]
Izvori
- ↑ Ne smijemo se ponašati podanički, moramo prepoznati ono što je važno za budućnost Hrvatske
- ↑ Narod.hr Petir: pozivam vladu da raspiše izbore za Sisačko-moslavačku županiju, prošli izbori nelegalni
- ↑ 3,0 3,1 Ministar Jakovina je elementarna nepogoda
- ↑ Narod.hr Petir: Nerazumijevanje Vlade za Hrvate protjerane iz Srbije
- ↑ Narod.hr Nikad veće borbe protiv članstva neke zemlje u EU nije bilo nego protiv ulaska Hrvatske
- ↑ 6,0 6,1 Narod.hr EU svom seljaku majka, hrvatska Vlada je hrvatskom seljaku maćeha
- ↑ Petir pozvala Milanovića da raspiše izbore za Sisačko-moslavačku županiju
- ↑ HSS Slavoncima dostavio prikupljenu humanitarnu pomoć
- ↑ HSS - SMZ “Marijana Petir - Predsjednica Županijske organizacije HSS-a“, službene stranice HSS-a Sisačko - moslavačke županije, pristupljeno 12. ožujka 2015.
- ↑ “Sabor donio Zakon protiv diskriminacije“, Portal Jutarnji list, 9. srpnja 2008.
- ↑ “Socijalno djelovanje i kultura življenja“, prikaz predavanja Marijane Petir službene stranice Sisačko-moslavačke biskupije, 28. listopada 2014.
- ↑ “Prijedlog odluke Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove o razrješenju članice Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora“, službene stranice Hrvatskog sabora, 3. srpnja 2014.
- ↑ 13,0 13,1 Narod.hr Petir: Od dolaska na vlast Kukuriku koalicije izgubljeno 300 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi, podatcima pristupljeno 30. svibnja 2014.
- ↑ Izborni rezultati u Hrvatskoj pokazuju vrlo ozbiljan poraz Kukuriku koalicije
- ↑ Davor Stier: Volja birača mora se prihvatiti i ja je pozdravljam
- ↑ Životopis Marijane Petir na stranicama Europske pučke stranke, pristupljeno 12. veljače 2015.
- ↑ Izložba o bl. Alojziju Stepincu u srcu Europe
- ↑ U Europskom parlamentu otvorena izložba o životu i djelu bl. Alojzija Stepinca
- ↑ Srbija prosvjeduje zbog izložbe o Alojziju Stepincu u Europskom parlamentu
- ↑ Klub zastupnika EPP-a: U NIGERIJI PROŠLE GODINE UBIJENO 4028 KRŠĆANA, POTPREDSJEDNICA KOMISIJE MOGHERINI „ZATVARA OČI“ , objavljeno 28. lipnja 2016., pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ Klub zastupnika EPP-a: IMA LI EU DVOSTRUKE KRITERIJE ZA OTVARANJE PREGOVORA?, objavljeno 6. srpnja 2016., pristupljeno 17. srpnja 2016.
- ↑ Županijska organizacija HSS-a Koprivničko-križevačke županije Marijana Petir - unatoč svemu na braniku kršćanskih načela (Izvor: Večernji list (autor teksta: Mladenka Šarić), podatcima pristupljeno 31. listopada 2011.
- ↑ Dalje Prošao Zakon o diskriminaciji, Petir jedina protiv, 9. srpnja 2008.
- ↑ Hrvatski list, srpanj 2008.
- ↑ “HSS-ovka Petir o izboru za homofoba: Oni su kršćanofobi“, M. Ćuk za “Slobodnu Dalmaciju“ 16. lipnja 2011. god.
- ↑ Raskrižje - hrvatski katolički portal Razgovor s Marijanom Petir (razgovor vodio Josip Križić), 29. lipnja 2011.
- ↑ Slobodna Dalmacija (PSD) Petir: Križ mi nisu skinuli komunisti, neće ni kršćanofobi, 26. lipnja 2011.
- ↑ Moj je glas bio presudan na tijelima na kojima se odlučuje kako bi se srušio Zakon o vodama kojem je cilj bila privatizacija Hrvatskih voda, nakon čega je povučen iz saborske procedure. Tada se je moj život ozbiljno zakomplicirao jer sam dirnula u interese grupe ljudi koji su iznimno moćni. Podsjetit ću da sam upravo tada, 2011. godine kada sam srušila taj zakon, proglašena homofobom, a ne 2008. godine kada sam glasovala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije, premda to LGBT skupine navode kao razlog. Političari, poduzetnici i oni treći koji upravljaju s te prve dvije skupine ostali su bez velike zarade na privatizaciji Hrvatskih voda pa su si dali truda da me diskreditiraju na sve moguće načine i unište mi političku karijeru. Nisu bili svjesni da se ja politikom ne bavim zbog karijere već zbog općeg dobra. No, nisu štedjeli novca da me diskreditiraju u medijima, da plaćaju predizborne aktivnosti mojim političkim suparnicima, da me pokušaju zastrašiti, da mi zalijepe etiketu.
~ iz intervjua Totalitarističku politiku u Hrvatskoj podržavaju mediji - ↑ Pitanje zastupnika Europskoj komisiji od 5. veljače 2015. god., u svezi Veljka Marića, službene stranice Europskog parlamenta
- ↑ "Petir o Veljku Mariću u Europskom parlamentu" stranice zastupnice M. Petir kod Europske pučke stranke, 13. siječanj 2015.
- ↑ "Europarlamentarka Marijana Petir posjetila Veljka Marića u mitrovačkom zatvoru", Miroslav Flego za "Večernji list", 23. prosinca 2014. god.
Vanjske poveznice
Vidi još
- “Zastupnica Bušić u Europski parlament dovela Hrvate iz Vojvodine“, mrežne stranice Kluba zastupnika EPP, 8. travnja 2014.
- “Bušić: Ustav BiH ne ispunjava europske standarde“, mrežne stranice Kluba zastupnika EPP, 4. veljače 2014.
- Sabor RH Zakon kojeg je predložila zastupnica Marijana Petir
- govor zastupnice M. Petir u Europskom parlamentu, povodom prijedloga rezolucije o jednakosti žena i muškaraca, 10. ožujka 2015.