Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod)[1] u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom. Izdanja Zavoda sadrže tradiciju i teže razumijevanju hrvatske jezične, kulturne i društvene zajednice u univerzalnome iskustvu i znanju.
Povijest
Leksikografski zavod FNRJ osnovan je 1950. na poticaj Miroslava Krleže, koji je kao ravnatelj Zavoda oko sebe okupio najbolje stručnjake koji su prethodno bili okupljeni oko izradbe prve opće Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića. Od 1983. Zavod djeluje pod imenom svog utemeljitelja Miroslava Krleže. Godine 2003. Hrvatski sabor donosi Zakon o Leksikografskom zavodu kojim je Zavod definiran kao „javna ustanova od osobitog interesa“. Iste godine u studenom Ravnateljstvo Leksikografskog zavoda donosi Statut Leksikografskog zavoda.
Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda, kojega imenuje Vlada Republike Hrvatske, na čelu je Ravnateljstva, koje je glavno tijelo Leksikografskog zavoda. Ravnatelj Leksikografskog zavoda, koji se bira javnim natječajem, ima poslovodnu funkciju, a njegove dužnosti određene su Statutom Zavoda.
Leksikografski odjel temeljni je odjel LZMK-a u kojem se obavlja temeljna znanstvena i stručna djelatnost, dok su ostali odjeli u funkciji prikupljanja podataka i pomoć u organizaciji rada leksikografa.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža izdao je više od 250 različitih enciklopedija, rječnika, leksikona i drugih izdanja koja su važan prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnoga standarda.
- Glavni ravnatelj: Bruno Kragić
- Ravnatelj: Filip Hameršak
Kronologija izdanja Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže
Vrsta izdanja | Naziv izdanja | Godina | Broj izdanja | Broj svezaka | Urednici | Mrežno izd. |
---|---|---|---|---|---|---|
Enciklopedije | Hrvatska tehnička enciklopedija | 2018. | 1 | 1 (predviđena 4) | Zdenko Jecić | Portal hrvatske tehničke baštine |
Enciklopedija Hrvatskog zagorja | 2017. | 1 | 1 | Božidar Brezinščak Bagola, Ivan Cesarec, Mladen Klemenčić | ||
Hrvatska književna enciklopedija | 2012. | 1 | 4 | Velimir Visković | ||
Hrvatska enciklopedija | 1999. – 2009. | 1 | 11 | Dalibor Brozović, August Kovačec, Slaven Ravlić | Hrvatska enciklopedija | |
Hrvatska likovna enciklopedija | 2005. | 1 | 8 | |||
Istarska enciklopedija | 2005. | 1 | 1 | Miroslav Bertoša, Robert Matijašić | Istarska enciklopedija | |
Krležijana | 1993. – 1999. | 1 | 3 | Velimir Visković | Krležijana | |
Tehnička enciklopedija | 1963. – 1997. | 1 | 13 | Rikard Podhorsky (1959. – 1974.), Živan Viličić (1975.), Hrvoje Požar (1976. – 1991.), Duško Štefanović (1991. – 1997.) | ||
Enciklopedija hrvatske umjetnosti | 1995. – 1996. | 1 | 2 | Žarko Domljan | ||
Enciklopedija Jugoslavije, II. izd. | 1980. – 1990. | 2 | 6 | |||
Filmska enciklopedija | 1986. – 1990. | 1 | 2 | Ante Peterlić | ||
Pomorska enciklopedija, II. izd. | 1972. – 1989. | 2 | 8 | |||
Opća enciklopedija JLZ | 1977. – 1988. | 3 | 9 | Josip Šentija | ||
Likovna enciklopedija Jugoslavije | 1984. – 1987. | 1 | 2 | |||
Šumarska enciklopedija, II. izd. | 1980. – 1987. | 2 | 3 | Zvonimir Potočić | ||
Medicinska enciklopedija, II. izd. | 1967. – 1986. | 2 | 8 | |||
Enciklopedija fizičke kulture | 1975. – 1977. | 1 | 2 | |||
Muzička enciklopedija, II. izd. | 1971. – 1977. | 2 | 3 | Krešimir Kovačević | ||
Poljoprivredna enciklopedija | 1967. – 1973. | 1 | 3 | |||
Enciklopedija Jugoslavije, I. izd. | 1955. – 1971. | 1 | 8 | |||
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, II. izd. | 1966. – 1969. | 3 | 6 | |||
Enciklopedija likovnih umjetnosti | 1959. – 1966. | 4 | ||||
Otorinolaringologija | 1965. – 1966. | 2 | ||||
Medicinska enciklopedija, I. izd. | 1957. – 1965. | 2 | 10 | |||
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, I. izd. | 1955. – 1964. | 3 | 7 | |||
Pomorska enciklopedija, I. izd. | 1954. – 1964. | 2 | 8 | |||
Muzička enciklopedija, I. izd. | 1958. – 1963. | 2 | 2 | |||
Šumarska enciklopedija, I. izd. | 1959. – 1963. | 2 | 2 | |||
Leksikoni | Leksikon Antuna Gustava Matoša | 2015. | 1 | 1 | Igor Hofman, Tomislav Šakić | |
Filozofski leksikon | 2012. | 1 | 1 | Stipe Kutleša | ||
Hrvatski opći leksikon | 2012. | 2 | 1 | Mladen Klemenčić | ||
Leksikon Ruđera Boškovića | 2011. | 1 | 1 | Antonijela Bogutovac | ||
Ekonomski leksikon, II. izdanje | 2011. | 2 | 1 | |||
Hrvatski franjevački biografski leksikon | 2010. | 1 | 1 | Franjo Emanuel Hoško, Pejo Ćošković, Vicko Kapitanović | ||
Hrvatski biografski leksikon | 1983. – | 1 | 8 | Nikica Kolumbić, Aleksandar Stipčević, Trpimir Macan, Nikša Lučić | Hrvatski biografski leksikon | |
Leksikon Marina Držića s Bibliografijom | 2009. | 1 | 2 | Milovan Tatarin, Slobodan Prosperov Novak, Mirjana Mataija, Leo Rafolt | Leksikon Marina Držića | |
Pravni leksikon | 2007. | 1 | 1 | Vladimir Pezo | ||
Tehnički leksikon | 2007. | 1 | 1 | Zvonimir Jakobović | ||
Zagrebački leksikon | 2006. | 1 | 2 | Josip Bilić, Hrvoje Ivanković | ||
Hrvatski obiteljski leksikon | 2005. | 2 | 1 | Tomislav Ladan | Hrvatski obiteljski leksikon | |
Nogometni leksikon | 2004. | 1 | 1 | Fredi Kramer, Mladen Klemenčić | Nogometni leksikon | |
Filmski leksikon | 2003. | 1 | 1 | Bruno Kragić, Nikica Gilić | Filmski leksikon | |
Opći religijski leksikon | 2002. | 1 | 1 | Adalbert Rebić | ||
Ekonomski leksikon CD ROM | 1996. | |||||
Hrvatski opći leksikon | 1996. | 3 | 1 | August Kovačec | ||
Ekonomski leksikon | 1995. | 2 | 1 | Zvonimir Baletić | ||
Medicinski leksikon | 1992. | 1 | 1 | Ivo Padovan | Medicinski leksikon | |
Pomorski leksikon | 1990. | 1 | 1 | Anton I. Simović | ||
Leksikon jugoslavenske muzike | 1984. | 1 | 2 | Krešimir Kovačević | ||
Sportski leksikon | 1984. | 1 | 1 | Marijan Flander | ||
Leksikon JLZ | 1974. | 3 | 1 | Nada Bogdanov, Frano Gospodnetić, Danko Grlić, Ljubiša Grlić, Kruno Krstić, Josip Šentija, Borko Vranjican | ||
Atlasi | One Hundred Croatian Archeological Sites | 2007. | 1 | 1 | Aleksandar Durman | |
Atlas svijeta, VII. izdanje | 2006. | 7 | 1 | Mladen Klemenčić | ||
Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta | 2006. | 1 | 1 | Aleksandar Durman | ||
Hrvatski povijesni atlas | 2003. | 1 | 1 | Krešimir Regan | ||
Atlas Europe | 1997. | 1 | 1 | Mladen Klemenčić | ||
A Concise Atlas of the Republic of Croatia and the Republic of Bosnia and Hercegovina | 1993. | 1 | 1 | Mladen Klemenčić | ||
Atlas svijeta, VI. izdanje | 1988. | 7 | 1 | Božidar Feldbauer | ||
Atlas svijeta, V. izdanje | 1974. | 7 | 1 | Oto Oppitz | ||
Atlas svijeta, IV. izdanje | 1969. | 7 | 1 | |||
Atlas svijeta, III. izdanje | 1966. | 7 | 1 | |||
Atlas svijeta, II. izdanje | 1963. | 7 | 1 | |||
Atlas svijeta, I. izdanje | 1961. | 7 | 1 | |||
Rječnici | Osmojezični enciklopedijski rječnik | 1987. – 2010. | 1 | 8 | Tomislav Ladan | |
Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja | 2006. | 1 | 1 | Ivo Padovan | ||
Rječnik hrvatskoga jezika | 2000. | 1 | 1 | Jure Šonje | ||
Petnaestojezični elektronički rječnik | 1998. | 1 | 1 | |||
Vodiči | Hrvatska: zemlja i ljudi | 2013. | 1 | 1 | Mladen Klemenčić, Ankica Šunjić, Zvonimir Frka Petešić | Hrvatska: zemlja i ljudi |
Nautički vodič hrvatskoga Jadrana | 2007. | 1 | 1 | |||
Zastave i grbovi | 2006. | 1 | 1 | |||
Hrvatska-turistički vodič | 2000. | 1 | 1 | |||
Jadran turistički vodič III. izdanje | 1975. | 3 | 1 | |||
Jadran – turistički vodič, I. izdanje | 1964. | 3 | 1 | |||
Bibliografije | Bibliografija 16, 17 (kazalište 1–2) | 2004. | 1 | 2 | ||
Bibliografija rasprava i članaka (1–15) |
Odlikovanja i priznanja
- Povelja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, 1990.[2]
- Orden Republike sa zlatnim vijencem, 1972.[3]
- Priznanje Leksikografskom zavodu i Miroslavu Krleži izraženo na svečanoj sjednici Prosvjetno-kulturnog vijeća Sobranja Socijalističke Republike Makedonije, održanoj u Skoplju 25. travnja 1972.[4]
Nagrade
Kritike
- 1959. – Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije u svom pismu (od 25. veljače 1959.) upućenom centralnim komitetima republičkih SK o radu na historiji Partije i radničkog pokreta Jugoslavije, navodi potrebu uklanjanja slabosti u obradi historije Partije i radničkoga pokreta u »Enciklopediji Jugoslavije«. Po mišljenju izraženom u pismu, kog je potpisnikom Aleksandar Ranković, cilj je bio izbjeći kašnjenja u obradbi pojedinih priloga, slabu kvalitetu članaka i slučajeve da su pojedini događaji i osobe ostale neobrađene.[5]
Nedovršeni projekti
- Veliki sedmojezični rječnik naroda i narodnosti Jugoslavije, koji se trebao pojaviti 1982. godine
- Treći (posljednji) svezak Likovne enciklopedije Jugoslavije
- 7. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, latinično
- 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, ćirilično
- 5. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na slovenskom jeziku
- 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na makedonskom jeziku
- 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na albanskom jeziku
- 3. − 10. svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, izdanje na madžarskom jeziku
- Dopunski (jedanaesti) svezak 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, planiran do konca 1989. godine
- Dva sveska sažetoga izdanja na engleskome jeziku Enciklopedije Jugoslavije (2. izdanje)
Povezani članci
- Portal znanja Leksikografskoga zavoda
- Filmski leksikon
- Hrvatska enciklopedija
- Hrvatski biografski leksikon
- Hrvatski franjevački biografski leksikon
- Hrvatski opći leksikon
- Leksikon Marina Držića s Bibliografijom
- Leksikon Ruđera Boškovića
- Medicinski leksikon
- Nogometni leksikon
- Opća enciklopedija JLZ
- Pravni leksikon
- Tehnički leksikon
- Zagrebački leksikon
- Pomorska enciklopedija
- Muzička enciklopedija
- Enciklopedija o Miroslavu Krleži
- Hrvatska: zemlja i ljudi
Izvori
- ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 13. studenog 2020.
- ↑ Odluka o dodjeli Povelje i Plakete ZAVNOH-a za 1990. godinu, Broj: 31/90-6. (Narodne novine SRH, br. 24/90. od 28. svibnja 1990.)
- ↑ Tomislav Badovinac, ur., Zagreb i Hrvatska u Titovo doba, Savez društava “Josip Broz Tito” Hrvatske, Zagreb, 2004., ISBN 953-99595-0-0, str. 38., (NSK) „Josip Broz Tito je u vili “Zagorje” 24. travnja 1972. godine predao Jugoslavenskom leksikografskom zavodu orden Republike sa zlatnim vijencem, a samom Miroslavu Krleži orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.”(str. 38.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Mladen Arnautović, Nine Miljević, Milan Bajec, Ljubiša Đurić, Pero Ivačić, Božidar Kićović, Dragiša Stefanović, Dragoslav Adamović, Petar Stanišić (urednički odbor), Jugoslavija i svet: 1972., Novinsko-izdavačko preduzeće »Mladost«, Beograd, [1973.], str. 217., str. 220. i str. 250., (COBISS.SR)
- ↑ Pero Djetelić, Đuro Kladarin, Stevo Maoduš, Milka Minić, Boško Stankovski, Radovan Stijačić, Mirko Tepavac, Janez Vipotnik, Budislav Šoškić (članovi Komisije za redakciju kongresnih dokumenata), VIII kongres Saveza komunista Jugoslavije: Beograd, 7—13. decembra 1964. (Stenografske beleške), Tom I, Kultura, Beograd, 1965., str. 266. – 267. (COBISS.SR)
Galerija
-
Treće izdanje Opće enciklopedije JLZ
-
Prvo izdanje Enciklopedije Jugoslavije
-
Drugo izdanje Muzičke enciklopedije
-
Opća i nacionalna enciklopedija
-
Atlas svijeta
Vanjske poveznice
- Internetska stranica Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
- Portal znanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža