Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kyrenia

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ovo je glavno značenje pojma Kyrenia. Za druga značenja pogledajte Kyrenia (razdvojba).
tvrđava Kyrenia

Kyrenia (turski: Girne; grčki: Κερύνεια Keryneia; starogrčki: Κυρηνεία Kyreneia) je grad na sjevernoj obali Cipra ispod istoimenog gorja (Kyrenia). Danas je u sastavu tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar.

Iako postoje dokazi da je Kyrenia naseljena otprilike 5800–3000 pr. Kr., tradicionalno se prihvaća da su grad osnovali Ahejci s Peloponeza nakon Trojanskog rata. Kako je grad napredovao, Rimljani su u 1. stoljeću poslije Krista postavili temelje svog dvorca. Kyrenia je postajala sve važnija nakon 9. stoljeća zbog sigurnosti koju je pružao dvorac i igrala je ključnu ulogu pod vladavinom kuće Lusignan jer grad nikada nije kapitulirao. Dvorac su zadnji put mijenjali Mlečani u 15. stoljeću, ali se grad ipak predao Osmanskom carstvu 1571. godine.

Stanovništvo grada bilo je miješano muslimansko i kršćansko 1831. godine, uz neznatnu muslimansku većinu. Međutim, dolaskom britanske vlasti mnogi su ciparski Turci pobjegli u Anadoliju, a grad su uglavnom naselili ciparski Grci. Tijekom turske invazije nije bilo većeg nasilja u gradu, no stanovnici ciparski Grci, kojih je bilo oko 2650, pobjegli su ili su bili prisilno raseljeni nakon 1974. Trenutno je grad naseljen ciparskim Turcima, turskim doseljenicima s kopna i britanskim iseljenicima. U općini živi 33.207 stanovnika.

Kyrenia je kulturno i ekonomsko središte, a smatra ju se turističkom prijestolnicom sjevernog Cipra.[1][2][3][4][5] Grad je domaćin godišnjeg festivala kulture i umjetnosti, na kojem sudjeluju stotine umjetnika i izvođača. Na trima sveučilištima studira oko 14 000 studenata.[6]

Znamenitosti

Posebno je značajna povijesna tvrđava (sagrađena u bizantskom razdoblju, kasnije su ju koristili i dograđivali križari i Mlečani). Zanimljiv je tzv. Muzej brodoloma s prikazom grčkih brodova iz 4. st. Postoji i muzej pravoslavnih ikona.

Izvori

Vanjske poveznice