Križevačko veliko spravišče je kulturno-povijesno-turistička manifestacija i tradicionalna pučka svečanost koja se održava u Križevcima od 1968. godine prvog vikenda u mjesecu lipnju.
Manifestacija se temelji na Križevačkim štatutima i legendi iz 14. stoljeća o pomirbi kalničkih šljivara i križevačkih purgera.[1] Prema legendi ponos i netrpeljivost vladali su između križevačkih obrtnika, koji su bili ponosni na gradsko porijeklo i kalničkih seljaka, koji su dobili plemićke titule od kralja Bele IV., jer su mu pomogli hraneći njega i njegovu pratnju šljivama, dok je bio u nevolji na Starom gradu Kalniku. Nakon ljubavi mladog Kalničana i mlade Križevčanke, Kalničani i Križevčani odlučili su se pomiriti te su napravili gozbu, koja je trajala tri dana i noći. Kalničani su dovezli vino, a Križevčani dali dva vola.[2]
U cijelom ceremonijalu postoje i glavne uloge: križevački notarijuš, kalnički kaštelan, varoški sudac, "fiškuš", "vunbacitelj" i dr.[3] Organizira se i Viteški turnir kralja Bele IV.[4]
Današnja manifesticija nastala je na temelju te legende i promovira tradiciju, stare obrte i zanate, promiče razvoj turizma, očuvanja starih običaja, folklora, domaćih jela i vina i sl.
Izvori
- ↑ Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.
- ↑ http://www.krizevci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1473%3A43-krievao-veliko-spravi&Itemid=60 Preuzeto 21. srpnja 2011.
- ↑ http://www.krizevci.net/spravisce/index.html Preuzeto 21. srpnja 2011.
- ↑ http://www.kckzz.hr/novosti/43-krizevacko-veliko-spravisce Preuzeto 21. srpnja 2011.