Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kraljevina Ilirija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Grb Kraljevine Ilirije (1816. - 1849.)
Kraljevina Ilirija (1822. - 1849.)

Kraljevina Ilirija bila je administrativna jedinica Austrijskog Carstva od 1816. do 1849. godine, nastala od dijela nekadašnjih Napoleonovih Ilirskih pokrajina - zapadnog i središnjeg dijela današnje Slovenije, Koruške, sjeverozapadne Hrvatske (Napoleonova Civilna Hrvatska) te sjeveroistočne Italije (provincije Trst i Gorica).

Tek nakon dugog i opetovanog traženja vratio je kralj godine 1822. Hrvatskoj onaj dio njezinog teritorija koji je ušao u sastav Kraljevine Ilirije (tzv. prekosavska Hrvatska, tj. nekadašnja pokrajina Civilna Hrvatska Napoleonovih Ilirskih pokrajina, od 1816. do 1822. tzv. Karlovački kapetanat; te grad Rijeka), ali bez Istre.

Jedinstvena upravna struktura Kraljevine nije nikad uspostavljena, pa je od 1822. do 1849. središnja vlast djelovala putem c. k. Vlade u Ljubljani (k.k. Gubernium in Laibach, I. R. Governo in Lubiana) za Kranjsku i Korušku, tj. za okruge Ljubljana, Postojna, Novo Mesto, Klagenfurt (Celovec) i Villach (Beljak) te c. k. Vlade za Primorje u Trstu (k.k. Gubernium des Küstenlandes in Triest, I. R. Governo del Litorale in Trieste) za grad Trst s okolicom (kao "slobodni carski grad", Trst nije bio dijelom nekog okruga, već je imao upravu naziva "Magistrat za političko-gospodarske poslove" pod neposrednom upravom Vlade u Trstu), Gorički okrug i Istarski okrug koji je nastao 1825. spajanjem Pazinskog okruga, te zapadne Istre koja je upravno pripadala Trstu. Na crkvenom polju, 1830. gorički nadbiskup dobio je naslov metropolita Ilirije.

U oktroiranome ustavu iz 1849., premda su njezini sastavni dijelovi posve osamostaljeni i time je zapravo prestala postojati, spominje se kao krunovina sastavljena od Istre, Trsta, Goričke, Kranjske i Koruške. Nakon 1861. u potpunosti su obnobljene krunovine Markgrofovija Istra, Kneževska grofovija Gorička i Gradiška, Slobodni carski grad Trst s okolicom koje su činile Austrijsko primorje, te Vojvodstvo Kranjska i Vojvodstvo Koruška, a "Kraljevina Ilirija" zadržala se nominalno u vladarskoj tituli do propasti Austro-Ugarske godine 1918.

Izvori


Nedovršeni članak Kraljevina Ilirija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Sadržaj