Kostorog
Kostorog | |
---|---|
Kostorog | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Chordata |
Potkoljeno: | Vertebrata |
Razred: | Actinopterygii |
Red: | Tetraodontiformes |
Porodica: | Balistidae |
Rod: | Balistes |
Vrsta: | B. capriscus |
Dvojno ime | |
Balistes capriscus Gmelin, 1789 |
Kostorog (lat. Balistes capriscus) je morska riba iz porodice balistidae.
Opis[uredi | uredi kôd]
Tijelo mu je kratko i široko, spljošteno na bokovima. Pri repu na leđima i trbuhu se ističu poveće peraje. Usta su mu snažna. Boja kostoroga može biti žućkasta, smeđa, crnkasta ili sivo-ljubičasta. Koža mu je tvrda, možda i najtvrđa od svih manjih riba. Na koži se nalaze žlijezde koje proizvode sluz koja u kratkom vremenu obavije cijelo tijelo.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Kostorog obitava u toplijim morima. Rasprostranjen je diljem zapadnog Atlantika, od Nove Škotske do Argentine. Može ga se naći i u Sredozemnom moru i oko Angole uz obale zapadne Afrike.
U Jadranu je rijetka riba ali ipak je mnogo češći od ostalih vrsta koje se smatraju rijetkima. Najčešće ga se pronalazi u južnom Jadranu gdje se gotovo udomaćio. Ova vrsta kostoroga je jedina koja živi kod nas i može narasti do 6 kg težine.
Način života i ishrana[uredi | uredi kôd]
Kostorog gotovo u pravilu ne voli hladno more a najčešće živi na dubinama do 100 m. U Jadranu na toj dubini temperatura rijetko pada ispod 13 stupnjeva, pa mu je južni Jadran sjeverna granica obitavališta. Ljeti ga se može pronaći i uz obalu.
Hrani se školjkama, ježincima i rakovima. Zahvaljujući izuzetno snažnim i tvrdim ustima lako drobi ježeve bodlje ili ljusku jastoga.
Gospodarska vrijednost[uredi | uredi kôd]
Kostoroga se smatra otrovnom ribom, no neka istraživanja su pokazala da je, iako ga se povezuje sa nervnim ribljim otrovom ciguaterom, meso kostoroga je jestivo [1].
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Poveznice[uredi | uredi kôd]
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kostorog | |
Wikivrste imaju podatke o: Kostorog |