Josip Pankretić (Gaj, Vrbovec, 15. siječnja 1933. - Zagreb, 10. siječnja 1998.),[1] bio je hrvatski poljodjelac i političar. Bio je hrvatski narodni tribun, dopredsjednik Hrvatske seljačke stranke te dugogodišnji saborski zastupnik Hrvatske seljačke stranke.[2] Postao je jednim od vodećih ljudi HSS-a 1990-ih, te je svojim govorima podizao popularnost stranke.
Životopis
Josip Pankretić rođen je u poljodjelskoj obitelji Andrije i Anđele (r. Novosel) Pankretić, u Gaju kod Vrbovca, 1933. godine.[1] Završio je četiri razreda pučke škole, te se bavio uzgojem goveda i svinja. Bio je poznat kao najjači proizvođač mesa u svome kraju.[3]
Bio je aktivan u vatrogastvu kao predsjednik Vatrogasne zajednice Vrbovca i Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije te dopredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice.[4] Za prvoga predsjednika Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije izabran je na osnivačkoj skupštini 28. kolovoza 1993. godine.[5] Od siječnja 1995. do listopada 1996. godine bio je članom Upravnoga odbora Hrvatskoga stočarsko-selekcijskoga centra.[1] Bio je predsjednikom Nogometnoga kluba Gaj.[1]
Umro je 1998. godine u Zagrebu. Pokopan je na mjesnom groblju u Dijanešu.[6][7]
Njegovi govori u Hrvatskome saboru nakon njegove smrti sabrani su u knjizi Glejte jednu stvar: govori u Hrvatskom saboru 1990.-1996. koja je objavljena 2000. godine.[8]
Politička djelatnost
Tradicionalni duh Hrvatske seljačke stranke njegovan je u obitelji Pankretić. To se je odrazilo i na njega. Djed Andrija Pankretić (Jandraš), bio je predsjednikom HSS-a za Vrbovec a ujak Andrija Papa, haesesovski prvak.[1] Djed Andrija (Jandraš) bio je oblasnim zastupnikom za križevački kotar. Dopredsjednikom Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti Andrija Pankretić izabran je na prvoj sjednici Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti, dne 23. veljače 1927. godine.[9] Ujak Andrija Papa pobijedio je na parlamentarnim izborima u Kraljevini Jugoslaviji 1935. godine kao HSS-ov kandidat (dobivši 14.380 glasova nasuprot 1.260 glasova svoga protivnika)[10] i postao narodnim zastupnikom za križevački kotar a ponovno je pobijedio i na parlamentarnim izborima 1938. godine za zelinski kotar.[1]
Josip Pankretić za vrijeme Socijalističke Jugoslavije bio je izabran za narodnoga zastupnika u tadašnji Hrvatski sabor 1960-ih godina. U više navrata bio je predsjednikom Mjesne zajednice Gaja, odbornikom Skupštine općine Vrbovec i članom općinskoga Izvršnoga vijeća.[1] Pravu političku afirmaciju doživio je početkom 1990-ih godina, kada je kao saborski zastupnik HSS-a u nepuna tri mandata postao poznat široj javnosti kao narodni tribun, čija se riječ sve više uvažavala u borbi za običnog "selaka i radnika". Na izborima za Hrvatski sabor 1990. godine izabran je kao neovisni kandidat a nakon izbora u Saboru je pristupio klubu Hrvatske seljačke stranke.[11] Od 1990. do 1992. godine bio je zastupnikom u Vijeću udruženog rada a potom je od 1992. do 1998. godine bio u Zastupničkom domu Sabora.[3] Bio je članom Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo (u sva tri mandata, a u 3. i dopredsjednikom Odbora), članom Savjeta za zaštitu tržišnog natjecanja,[3] Odbora za ljudska prava (u 1. mandatu) te Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo (u 2. i 3. mandatu).[1] Za saborsku je govornicu u svoja nepuna tri mandata izlazio oko 200 puta, bilo kao redovno prijavljeni govornik ili replicirajući prethodnim govornicima.[12] Od 1996. do 1998. godine bio je i članom Gradskog vijeća Vrbovca.
Osobni život
Bio je oženjen i sa suprugom Ljubicom ima dvojicu sinova, Zdravka i Božidara. Sin Božidar bio je dopredsjednikom HSS-a, ministrom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (2008.-2009.), dopredsjednikom Vlade RH i ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (2009.-2011.) u Vladi Republike Hrvatske.
Spomen
- Županijska organizacija Hrvatske seljačke stranke Zagrebačke županije tradicionalno obilježava obljetnicu smrti Josipa Pankretića manifestacijom "Dan s Jožom".[13]
- Odlukom Odbora Županijske Organizacije HSS-a Zagrebačke Županije, ustanovljeno je Javno priznanje "Josip Pankretić". Svake godine prigodom obilježavanja "Dana s Jožom" dodjeljuje se za posebna postignuća u protekloj godini na raznim područjima vezanim uz rad u HSS-u.[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Josip Pankretić, Glejte jednu stvar: govori u Hrvatskom saboru 1990.-1996., urednici: Josip Pandurić i Nino Škrabe, Disput, 2000., ISBN 953-6770-03-2, str. 262.-263.
- ↑ HSS u Vrbovcu obilježio 18. godišnjicu smrti Josipa Pankretića, HINA, Nacional, 10. siječnja 2016., pristupljeno 25. siječnja 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Josip Pankretić, Večernji list, pristupljeno 25. siječnja 2016.
- ↑ Obilježena 13. obljetnica smrti Josipa Pankretića, vrbovec.org, 17. siječnja 2011., pristupljeno 26. siječnja 2016.
- ↑ Kratka povijest Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije, vzzz.hr, pristupljeno 26. siječnja 2016.
- ↑ Stranački život. 10. siječnja 1999., HRT, pristupljeno 25. siječnja 2016.
- ↑ 7,0 7,1 Županijske Organizacije HSS-a Zagrebačke Županije: onama, pristupljeno 25. siječnja 2016.
- ↑ Disput: Josip Pankretić, Glejte jenu stvar: (Govori u Hrvatskom saboru 1990.-1996.), pristupljeno 25. siječnja 2016.
- ↑ Radićev sabor: 1927-1928.: zapisnici Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti, prir. Mira Kolar-Dimitrijević, Školska knjiga-Arhiv Hrvatske, Zagreb, 1993., ISBN 930-9280-94, str. 3.
- ↑ Mirko Glojnarić, Borba Hrvata: kronika dvaju desetljeća političke povijesti: (1919-1939), Izišlo u nakladi Antuna Velzeka, Zagreb, 1940., str. 232.
- ↑ Hrvoje Matković, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, fusnota 532 na str. 505.
- ↑ Josip Pankretić, Glejte jednu stvar: govori u Hrvatskom saboru 1990.-1996., urednici: Josip Pandurić i Nino Škrabe, Disput, 2000., ISBN 953-6770-03-2, str. 28.
- ↑ U Vrbovcu obljetnica smrti Josipa Pankretića, zagrebancija.com, pristupljeno 25. siječnja 2016.