Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Josip Kolanović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Josip Kolanović (Zadar, 6. ožujka 1938. - Zadar, 7. Svibnja 2020), hrvatski je arhivist i povjesničar.

Životopis

Rođen je u Zadru. Osnovnu školu završio je u Privlaci kod Zadra, a Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zadru. Diplomirao je i magistrirao teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1964.), te povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (1981.), gdje je magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti (1977.) i obranio doktorsku disertaciju Šibenik u 15. stoljeću, iz povijesnih znanosti (1990).

Bio je profesor na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964-70.) i suradnik Kršćanske sadašnjosti. Od 1972. godine je djelatnik, a od 1991. godine ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. Član je Komisije za povrat arhivske građe iz Austrije i Italije od 1975. godine. Član je Hrvatskoga arhivskoga vijeća, Vijeća za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Komisije za grbove Ministarstva pravosuđa. Od 1996. godine član je izvršnoga odbora europske sekcije Međunarodnoga arhivskoga vijeća. Od 1997. godine honorarno predaje arhivistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokretač je (1995.) i urednik časopisa Fontes: izvori za hrvatsku povijest.[1]

Područje njegova proučavanja je arhivska teorija i praksa, srednjovjekovna povijest Dalmacije, napose gospodarski i društveni razvoj Šibenika u XV. i XVI. st., život i djelo Maksimilijana Vrhovca, te kritička objava izvora za hrvatsku povijest. Izradio je više arhivskih obavijesnih pomagala od kojih su tiskana Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske i Kanonske vizitacije zagrebačke (nad)biskupije (1989.). Redaktor je i pisac uvodnih tekstova prvoga pregleda arhivskih fondova i zbirki u Hrvatskoj: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska (1984.).

Samostalno i sa suradnicima priredio je za tisak tridesetak knjiga povijesnih izvora, među ostalima: Zaključci Hrvatskog sabora, sv. X-XII. (1975- 1980.), Hrvatske kraljevinske konferencije, sv. I-IV. (1985-1992.), Šibenski diplomatarij (1986.), Spisi kancelarije šibenskog kneza Fantina de cha de Pesaro 1441- 1443. (1989.), Sisak u obrani od Turaka 1543-1597. (1993.), Monumenta Vaticana Croatica, sv. I-II (1996-2001), Korespondencija Juraj Strossmayer - Serafin Vannutelli 1881-1887. (1999.), Hrvatski državni sabor 1848. Sv. 1. (2000.), Petar pok. Andrije iz Cantùa. Bilježnički zapisi 1353.-1356., sv. I-II, (2001-2002.).

Djela

Izbor iz djela Josipa Kolanovića.

  • Hrvatski sabor (1994.),
  • Šibenik u kasnome srednjem vijeku (1995.) ISBN 953061201X
  • Maksimilijan Vrhovac, Dnevnik, sv. I. (1987.)
  • Statuta Iadertina / Zadarski statut (suautorstvo s Matom Križmanom; 1997.)
  • Statut grada Dubrovnika (prijevod) (1997.)
  • Statut Grada Varaždina (kritičko izdanje i hrvatski prijevod; suautorstvo s Matom Križmanom, 2001.) ISBN 9536775344
  • Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske (2006.) ISBN 9789536005819
  • Vodič arhiva Zadarske nadbiskupije (suautorstvo s Oliverom Modrićem, 2013.) ISBN 9789537434137
  • Vodič Državnog arhiva u Zadru (2014.) ISBN 9789537434144 [2]
  • Kolanović, Josip, ed. (2003). Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. Zagreb: Croatian State Archives and Public Institution Jasenovac Memorial Area. ISBN 978-9-536-00562-8.

Nagrade

  • Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi (1996.)
  • Officier de l'Ordre des arts et des lettres (1997.), za unapređenje suradnje s francuskom arhivskom službom
  • Officier dans l'Ordre des Palmes Académiques (2004.), za unapređenje suradnje s francuskom arhivskom službom
  • Nagrada Grada Zadra za životno djelo (2013.) [3]

Izvori

Bilješke i literatura
  1. Fontes: izvori za hrvatsku povijest, Hrčak, hrcak.srce.hr
  2. Danijela Marjanić, Vodič Državnoga arhiva u Zadru. Zadar : Državni arhiv u Zadru, 2014., Arhivski vjesnik, No.57, prosinac 2014., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 5. veljače 2016.
  3. Dobitnici javnih priznanja grada Zadra u 2013., www.grad-zadar.hr, pristupljeno 5. veljače 2016.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta