Toggle search
Toggle menu
244 tis.
66
18
623,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Josip Belamarić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions

Josip Belamarić (Šibenik, 1953.), hrvatski povjesničar umjetnosti. Bivši ravnatelj Konzervatorskog odjela u Splitu.[1]

Životopis

Rodio se je u Šibeniku 1953. godine, u Splitu je završio Klasičnu gimnaziju, a na Sveučilištu u Zagrebu interfakultetski studij povijesti umjetnosti i muzikologije, nakon čega je magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu istog sveučilišta. Od 1979. godine radio je u službi za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a od 1991. do 2009. godine obavljao je dužnost ravnatelja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture (današnji Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija) u Splitu gdje je zajedno sa suradnicima uspio riješiti dugogodišnji problem sjedišta Konzervatorskog odjela i preseliti službu zaštite na adresu u Porinovoj ulici. Od 1985. do 1996. godine predavao je ikonologiju na studiju koji je prethodio kasnijem studiju povijesti umjetnosti u Splitu. Od 2010. godine zaposlen je u lnstitutu za povijest umjetnosti, kao voditelj Centra Cvito Fisković u Splitu, a iste godine izabran je u zvanje znanstvenog savjetnika. Za vrijeme rada u konzervatorskoj službi dao je golem doprinos razvitku struke i zaslužan je za brojne prestižne konzervatorske zahvate.[1]

Usavršavao se na više znanstvenih institucija u Europi, dok je zadnju stipendiju dobio 2007. godine za rad na Villa I Tatti, Harvardskom centru za talijanske renesansne studije. Objavio je brojna izdanja knjiga te niz priloga i studija o urbanoj povijesti dalmatinskih gradova, kao i o srednjovjekovnoj i renesansnoj umjetnosti. Urednik je časopisa Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji u vremenskom periodu od 1992. do 2011. godine i časopisa Mogućnosti od 1984. do 2000. godine. Postavio je niz značajnih izložbi. Najranija je Pustinja Blaca na Braču (1981.), Dalmatinska Zagora, nepoznata zemlja (2007.) i ine. Velike su mu zasluge za upis trogirske povijesne jezgre, Starogradskog polja, a potom i Sinjske alke na listu UNESCO-ovog Popisa svjetske baštine.[1]

Nagrade i priznanja

Godine 2001., kao urednik izložbe Tesori della Croazia koja je bila postavljena u Veneciji, dobio je nagradu za konzervatorski pothvat godine Vicko Andrić. Zajedno s konzervatorima Vanjom Kovačić i Radoslavom Bužančićem vodio je restauraciju renesansne kapele bl. Ivana u trogirskoj katedrali za koju je nagrađen nagradom „Europa nostra“ 2003. godine.[1]

Tu je i njegov velik i značajan projekt obnove Radovanova portala. Godine 2009. dodijeljena mu je nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u području likovnih umjetnosti. Za iznimne zasluge u kulturi predsjednik Tuđman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2023. dodijeljena mu je Nagrada Vicko Andrić za životno djelo, koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.[1]

2005. godine predsjednik Republike Italije odlikovao ga je viteškim redom Commendatore. 2010. godine nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća unutar RH u području likovnih umjetnosti.[2]

Djela

Izbor iz bibliografije. Napisao je knjige:[1]

  • Split i Dioklecijanova palača na slikama danskih slikara Johana Petera Kornbecka i Christiana Frederika Emila Eckardta // Split and Diocletian’s Palace by the Danish Painters Johan Peter Kornbeck and Christian Frederik Emil Eckardt, Split: Muzej grada - Institut za povijest umjetnosti, 2020. (83 str.)
  • Marmontova cesta na Biokovu poviše Brela. Brela: Turistička zajednica Općine Brela, 2019. (71 str.)
  • The Marmont Road on Biokovo Over Brela. Brela: Turistička zajednica Općine Brela, 2019. (71 str.)
  • La route de Marmont sur la montagne de Biokovo au-dessus de Brela. Brela: Turistička zajednica Općine Brela, 2019. (71 str.)
  • Biskupska palača u Dubrovniku. Dubrovnik: Dubrovačka biskupija, 2018. (58 str.)
  • The Stonea of Eastern Adriatic, Split: Javna ustanova ReraSD, 2017. (128 str.)
  • The Sphinx of Split’s Peristyle. Željka Štefiček, Jeremy J. White (trl.) Zagreb: AGM, 2017.
  • Sfinga na splitskom Peristilu. Zagreb: Zagrebački holding, Podružnica AGM, 2016.
  • Sinjska alka: kulturno-povijesni vodič. Sinj: Viteško alkarsko društvo Sinj, 2015.
  • Kamen istočnog Jadrana. Split: Javna ustanova ReraSD, 2015.
  • Kamen naš svagdašnji, Split, 2013. (244 str.)
  • Studije iz starije umjetnosti na Jadranu, sv. III., Biblioteka znanstvenih djela Književni krug, Split, 2012. (461 str.)
  • Studije iz starije umjetnosti na Jadranu, sv. II., Biblioteka znanstvenih djela, Književni krug, Split, 2012. [695 str.]
  • Dalmacija. Kulturno-povijesni vodič, Turistička naklada, Zagreb, 2012. [140 str.]
  • Gaius Aurelius Valerius Diocletianus Pius Felix Invictus Augustus i njegova palača u Splitu, Muzej grada Splita, Split, 2012. [80 str.]
  • Šolta. Kulturno-povijesni vodič po otoku, Turistička naklada, Zagreb, 2011. [72 str.]
  • Pouke baštine za gradnju u hrvatskom priobalju, Zagreb, 2007. (urednik i uvodna studija)
  • Freud u Splitu. Neomaurska kuća na splitskoj obali, Ex libris (serija Patrimonium Croaticum), Split – Zagreb, 2006.
  • Osnutak grada Korčule, Ex libris (serija Patrimonium Croaticum), Zagreb, 2005.
  • Tesori della Croazia, Venecija, 2001. (urednik i uvodna studija)
  • Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu, Biblioteka znanstvenih djela, Književni krug, Split, 2001.
  • Cesare Ripa: Ikonologija, Laus, Split 2000. (urednik i predgovor prijevodu)
  • Dioklecijanov akvedukt, Split, 1999. (urednik i uvodna studija)
  • Split, od palače do grada, Split, 1997.
  • Stare i rijetke knjige iz knjižnice Klasične gimnazije u Splitu (s Ingom Šegvić-Belamarić), Split, 1995.
  • Gospe od Zvonika, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb 1991.

    • Napisao je poglavlja u knjigama:[1]

  • The villa in renaissance Dubrovnik – ars ubi naturam perfecit apta rudem (where art has tamed the wild nature), u: From Riverbed to Seashore. Art on the Move in Eastern Europe and the Mediterranean in the Early Modern Period, ur. Alina Payne, Brill in Leyden, 2021.
  • Diocletian’s Palace: Villa, Sacrum Palatium, Villa-Cum-Factory, Chateau?, u: Late Antique Palatine Architecture. Palaces and Palace Culture: Patterns of Transculturation (ACSHA 5). Ur.: Lynda Mulvin i Nigel Westbrook. Brepols Publishers, 2019., str. 77-94.
  • Marian shrines along the Dalmatian coast in the Middle Ages and Early Modern Period, u: The Ways of the Misericordia: Arts, Culture and Marian religious paths between East and West, (ur.) Maria Stella Calò Mariani, Anna Trono, Galatina: Mario Congedo, 2017., str. 107-134.
  • Der Diokletianspalast. Natuknica u: Die Geschichte der Kunst in Ost-Mitteleuropa vom 4. bis zum 10. Jahrhundert, ed. Christian Lübke & Matthias Hardt vol. 1, GWZO - Geisteswissenschaftliches Zentrum Geschichte und Kultur Ostmitteleuropas e.V. an der Universität Leipzig, 2017.
  • The Flesh Tones in the Evangelistarium Traguriense from Trogir Chapter Archive, u: Inkarnat und Signifikanz : das menschliche Abbild in der Tafelmalerei von 200 bis 1250 im Mittelmeerraum, (ur.) Yvonne Schmuhl, Esther P. Wipfler, München: Lehrstuhl für Restaurierung, Kunsttechnologie und Konservierungswissenschaft, Technische Universität München [et al.], 2017., str. 536-549. (s Žanom Matulić Bilać)
  • Sveti Vlaho: životopis, legende, povijesni motivi izbora dubrovačkog zaštitnika, u: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti, (ur.) Pavica Vilać, Dubrovnik: Dubrovački muzeji, 2014., str. 26-41.
  • Cloth and Geography : Town Planning and Architectural Aspects of the First Industry in Dubrovnik in the 15th Century, u: Dalmatia and the Mediterranean : Portable Archaeology and the Poetics of Influence, (ur.) Alina Payne, Leiden - Boston: Brill, 2014., vol. 1., str. 268-309.
  • The Beginnings of modern Dubrovnik. Town planning and architectural aspects of the first industry in Dubrovnik in the 15th century, u: Portable Archaeology and the Poetics of Influnce: Croatia and Mediterranean, (ur.) Alina Payne, Koninklijke Brill nv, Leiden, 2013., 268-309.
  • Meštrovićev Zdenac života, u: Meštrovićev Zdenac života u Splitu, (ur.) A. Krstulović Opara, katalog izložbe u atriju Hrvatskog narodnog kazališta, 3. svibnja ‒ 15. kolovoza 2013., Split, 2013., 17-22.
  • Sveti Vlaho: životopis, legende, povijesni motivi izbora dubrovačkog zaštitnika, u: Sv. Vlaho u povijesti i sadašnjosti, (ur.) P. Vilać, monografija izložbe Dubrovačkih muzeja, Dubrovnik, 2013.
  • Niccolò di Giovanni Fiorentino, enciklopedijski članak u: Dizionario Biografico degli Italiani, zajedno s prof. Anne Markham Schulz, Istituto della Enciclopedia Italiana – Treccani, 2012.
  • Gotička Sedes sapientiae iz svetišta splitske katedrale i njena barokna transformacija, u: Kapucinski samostan i svetište Gospe od Pojišana u Splitu, (ur.) A. Duplančić, Split, 2010., 203-210.
  • Majstor raspela svete Klare, u: Kapucinski samostan i svetište Gospe od Pojišana u Splitu, (ur.) A. Duplančić, Split, 2009., 203-210.
  • <a href="http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=413576" target="_blank">Nikola Božidarević</a>, u: Croatia. Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage, (ur.) John Julius Norwich , Frances Lincoln Publishers Ltd, London, 2009., 110-121.
  • <a href="http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=412659" target="_blank">Konzervatorski panoptikum Davora Domančića</a>, u: Davor Domančić, Zavičajni album (Sabrane studije i članci), (ur. i prir.) J. Belamarić, Književni krug, Split ‒ Matica hrvatska, Hvar, 2008., 5-13.
  • Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja (predgovor monografiji izložbe), (ur.) J. Belamarić i M. Grčić, Zagreb, 2007., 17-41.
  • Barokizacija kapele sv. Ivana Trogirskog, u: Umjetnički dodiri dviju jadranskih obala u 17. i 18. stoljeću, (ur.) V. Marković i I. Prijatelj-Pavičić, Književni krug, Split, 2007., 273-298.
  • Kapela bl. Ivana Trogirskoga, u: Hrvatska renesansna, (ur.) M. Jurković i A. Erlande-Brandenburg, katalog izložbe, Zagreb ‒ Chateau d'Ecouen, 2004., 135-156.
  • Gotička kultura u Dalmaciji, u: Paolo Veneziano. Stoljeće gotike na Jadranu, Zagreb, 2004: 15-24.
  • La Dalmazia nella storia della pittura dal Duecento al Quattrocento, u: Paolo Veneziano, katalog izložbe, Rimini, 2002., 33-45.
  • Križani iz Krstilnice župnijske cerkve sv. Jurija v Piranu, u: Križani iz Pirana / Ptujski oltar Konrada Laiba, Narodna galerija, Ljubljana, 1999., 6-11.
  • Il volto di San Giovanni Evangelista di Giovanni Dalmata (Ivan Duknović) nella Cattedrale di Traù, u: Michelozzo, Scultore e Architetto (1396 ‒ 1472), (ur.) G. Morolli, Firenca, 1998., 287-296.
  • Ranokršćanska sakralna arhitektura Brača, u: Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split, 1994., 7-17.
  • Romanika, u: Tisuću godina hrvatske skulpture, (ur.) Igor Fisković i Ante Sorić, katalog izložbe, MGC, Zagreb, 1991., 27-48.
  • Nota per Biagio di Giorgio da Traù, u: Biagio di Giorgio da Traù, katalog izložbe, Venecija, 1989., 34-39.
  • Radovi u znanstvenim i stručnim, domaćim i međunarodnim časopisima
  • Profanacija Dioklecijanova groba po Amijanu Marcelinu (XVI, VIII, 3-7), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Vol. 44 No. 1 (2019.), str. 409-427.
  • De coloribus Andreae Buvinae, Kvartal XV – 1/4 (2018), str. 69-75.
  • Marijanska svetišta na dalmatinskoj obali u srednjem vijeku i u rano moderno doba, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 43 (2017), str. 233-256.
  • „Francuska cesta” na Biokovu poviše Brela, u: Ars Adriatica, 7 (2017), str. 251-268.
  • Rendić-Miočevićeva teza o sadržaju uništenoga središnjeg motiva friza Dioklecijanova mauzoleja, u: Tusculum : časopis za solinske teme, vol. 10, no. 2 (2017), str. 67-74.
  • Kuća u Splitskom statutu – građenje, održavanje, rušenje, u: Ars Adriatica, 5 (2015), str. 67‒80
  • Zapažanja o projektima klasicističkog arhitekta Vicka Andrića, u: Adrias, 18, 2012., 203-224.
  • <a href="https://www.ipu.hr/content/radovi-ipu/RIPU-36-2012_053-061_Belamaric.pdf">Ostava srebrnog posuđa pronađena 1493. na putu prema Prosiku kraj Solina</a>, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 36, 2012., 83-92.
  • Jedna Albertijeva pathos-formula u kapeli bl. Ivana Trogiranina, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 42, 2012., 137-159.
  • Za Vicka Andrića: jedan zvonik više, jedan zvonik manje, u: Klesarstvo i graditeljstvo, 3‒4, 2010., 77-87.
  • Prilozi opusu Nikole Vladanova u Šibeniku, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 41, 2005.‒2007., 159-185.
  • Gynaeceum Iovense Aspalathos Dalmatiae, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 40, 2004., 5-42.
  • The date of Foundation and original function of Diocletian's Palace at Split, u: Hortus artium medievalium, 9, 2003., 173-185.
  • Moći Sv. Ivana – trogirski paladij založen u Zadru. Filigran u riznicama dalmatinskih katedrala, : Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 38, 1999./2000., 151-177.
  • The First Centuries of Christianity in Diocletian's Palace in Split, u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, III), Città del Vaticano ‒ Split, 87-89, 1998., 55-68.
  • Ciborij Marka Andrijića ‒ prijedlog izvornog oblika, u: Godišnjak grada Korčule, 3, 1998., 91-96.
  • Nove potvrde za Dujma Vuškovića, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (Petriciolijev zbornik), 36, 1997., 31-42.
  • Duknovićev sv. Ivan Evanđelist u kapeli bl. Ivana Trogirskoga, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 37, 1997., 155-181.
  • Nikola Božidarević, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 34, 1994., 121-140.
  • Hektorovićev Tvrdalj u okviru renesansne ladanjske arhitekture na hrvatskoj obali, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 34, 1994., 169-192.
  • Ovum Struthionis, simbol i aluzija na škrinji sv. Šimuna u Zadru (1380) i na pali Piera della Francesce za Federica da Montefeltra, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (zbornik radova u čast Krune Prijatelja), 32, 1992., 321-350.
  • Capsella reliquiarum (1160.) iz sv. Kuzme i Damjana u Kaštel Gomilici, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 31, 1991., 41-60.
  • Ciklus mjeseci Radovanovog portala na katedrali u Trogiru, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, 1990., 95-143.
  • <a href="https://www.ipu.hr/content/radovi-ipu/RIPU-12-13-1988-1989_097-107-Belamaric.pdf">Šutnja Protomajstora bazilike San Marco u Veneciji ‒ razriješena</a>, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 12-13, 1988./1989. (temat posvećen Milanu Prelogu), 97-107.
  • Gotičko raspelo iz Kotora, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 26, 1986./1987., 119-155.
  • Franjevačka crkva i samostan na Otoku kod Korčule, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 23, 1983., 149-191.
  • Siringa u svojoj ilirskoj postojbini, u: Arti musices, 14/1, 1983., 23-32.
  • Novootkriveni zabat predromaničke oltarske pregrade u Trogiru, u: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 75, 1981., 157-162.
  • Metastasijevi stihovi u skladbama iz Glazbenog arhiva splitske katedrale, u: Arti musices, 11/2, 1980., 157-201 .
  • Jedan prijedlog za šest Chiozzotta u Korčuli, u: Bulletin JAZU, 2, 1980., 107-116.

    • Izvori

    1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Nagrada Vicko Andrić" za 2022. — obrazloženje. Ministarstvo kulture i medija RH. 20. lipnja 2023. Pristupljeno 11. lipnja 2025.
    2. ↑ Gradonačelnik Grada Splita: Imenovanje članova u Kazališno vijeće Hrvatskog narodnog kazališta Split - preporuča se Grad Split. 4. veljače 2014. Pristupljeno 20. srpnja 2020.
    Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/, https://min-kulture.gov.hr/).
    Iz uvjeta korištenja: "     Sadržaji s ovih stranica (Ministarstva kulture) mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora (osim u slučaju kada je izričito navedeno da je sadržaj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopuštena uz uvjet da bude naveden izvor podataka. Međutim, korisnicima se savjetuje da provjere obavijesti o autorskim pravima pojedinih dokumenata i internetskih stranica koje se održavaju u okviru internetskog mjesta gov.hr. Dopušteno je stavljati poveznicu internet stranice Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske na druge stranice."
    Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Josip_Belamarić&oldid=599100"