Itonama je malena izolirana samostalna jezična porodica i indijanski narod iz sjeveroistočne Bolivije, u departmanu Beni u provincijama Itenéz i Mamoré, napose duž rijeke Itonama, pritoke Guaporé. Itoname su sjedilačko i agrikulturno stanovništvo, dobri kanuisti i tkalci pamučnog tekstila. –Jezik i pleme Itonama jedini su članovi porodice. 1998. bilo ih je (5,090)
Jezik
Jezik itonama (machoto) govori se u bolivijskoj provinciji Beni od kojih 200 govornika (vidi Sub-tronco Paezano - Lengua Itonama)
Život i običaji
Rana populacija Itonama (1700.) iznosila je oko 6,000, a danas između 2,000 i 5,000, od kojih mnogi žive po gradovima Magdalena, San Ramón i Huacaraje. Itoname su u povijesti izgubili mnogo populacije. Godine 1720. mestici su odveli u ropstvo oko 2,000 njihovih članova. Kroz 18. stoljeće mnogi žive na misiji Santa Magdalena. Tradicionalno djeca hodaju gola sve do puberteta, nakon čega mlade žene počinju nositi pregače, a muškarci košulje od pamuka ili tape. Žene Itonama poznate su po vještini tkanja pamuka. Oružje muškaraca su luk i strijela, bola i praćka. Po vjeri su animisti i vjeruju da se duhovi mogu vratiti u oblicima kolibrića, leptira ili zmija. Oni mogu zarobiti duši živih ljudi i izazvati bolest ili smrt. Današnji Itoname su kršćani i uzgajivači kukuruza, manioke, riže i duhana.
Literatura
- Camp, Elizabeth L. 1968. La religión de los itonama. Riberalta: ILV
- Millicent R. Liccardi 1967a. Itonama. Riberalta: ILV.
- Crevels, Mily. 2002b. Itonama o sihnipadara, lengua no clasificada de la Amazonía boliviana. Estudios de Lingüística, 16: 1-56. Alicante: Universidad de Alicante.