Interuniverzitetski centar Dubrovnik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Interuniverzitetski centar Dubrovnik (IUC) neovisna je međunarodna institucija za napredne studije. Nakon inicijalnog sastanka 1971. godine, osnovan je 1972. godine na inicijativu Ivana Supeka, tadašnjeg rektora Sveučilišta u Zagrebu. IUC je strukturiran kao konzorcij sveučilišta i drugih znanstvenih institucija iz svih dijelova svijeta.[1]

Zadaća[uredi | uredi kôd]

IUC je osnovan s ciljem poticanja i promoviranja međunarodne međusveučilišne suradnje kroz razvijanje visoko-obrazovnih i znanstveno-istraživačkih projekata, prvenstveno organiziranjem poslijediplomskih i diplomskih studijskih programa (diplomskih i doktorskih programa), tečajeva, konferencija te istraživačkih projekata. U tipičnoj godini organizira se i provede oko 70 međunarodnih programa s oko 2000 sudionika.

Programe [2] generiraju profesori i znanstvenici iz pretežno institucija članica koji zajedno s kolegama iz drugih zemalja/drugih obrazovnih i znanstvenih institucija predlažu akademski program kojega provjerava i prihvaća Izvršni odbor IUC-a. Organizatori IUC programa moraju biti iz najmanje dvije različite zemlje dok su predavači i sudionici iz najmanje tri zemlje. Ukoliko zadovolje kriterije svakoga programa, studenti za sudjelovanje na nekim tečajevima od matičnih sveučilišta dobiju ECTS bodove.

Povijest i osnivanje[uredi | uredi kôd]

Ideju o osnivanju Interuniverzitetskog centra (IUC) pokrenuo je 1970. godine na sastanku Međunarodne asocijacije sveučilišta u Montrealu prof. Ivan Supek, u to vrijeme rektor Sveučilišta u Zagrebu. Predložio je osnivanje  institucije koja će biti neovisna, kojom u potpunosti upravlja akademska zajednica, znanstvenici i profesori, predstavnici svojih sveučilišta. Stoga je IUC strukturiran kao konzorcij sveučilišta i drugih znanstvenih institucija koje doprinose razvoju njegovih akademskih programa. Sveučilište u Zagrebu, tragom Osnivačkog akta iz 1971. godine pruža logističku podršku Interuniverzitetskom centru u vidu osiguranja prostora, operativne podrške, te osoblja u tajništvu.

Dubrovnik je izabran za sjedište IUC-a zbog svoje bogate povijesti kao neovisnog grada-države, koja je napredovala u teškom položaju između Istoka i Zapada, između različitih religija i kultura.

Od samog početka IUC je odgovarao na suvremene potrebe. U razdoblju hladnog rata znanstvenici su uvidjeli važnost stvaranja novih kontakata i razmjenu znanja i ideja među podijeljenim zemljama. Želja je bila ojačati ulogu znanstvenika u izgradnji mostova između nacija i kultura, ideologija i političkih sustava. U bivšoj Jugoslavija, kao nesvrstanoj zemlji, ti su se kontakti mogli ostvariti, a IUC je služio kao most između Istoka i Zapada.

Interuniverzitetski centar ubrzo je postao mjesto živopisne akademske razmjene. Broj članica  je narastao na više od 250 prije izbijanja Domovinskog rata 1991. godine i raspada bivše Jugoslavije.

Ratni događaji nisu zaustavili djelovanje Centra. Brutalni napadi na Dubrovnik kulminirali su 6. prosinca 1991. kada je zgrada u kojoj djeluje IUC pogođena zapaljivim bombama i izgorjela do temelja, sa svim inventarom i knjižnicom od oko 30.000 knjiga. Preživjeli su samo vanjski zidovi i stubište. Srećom, većina arhiva IUC-a je spašena od plamena. Tada su mnogi IUC prijatelji mobilizirali podršku Centru, ali i Dubrovniku, a aktivnost se nastavila. Prvih godina tečajevi su se održavali i na drugim lokacijama u Dubrovniku, a u jesen 1993. završen je prvi dio obnove zgrade, koji su financirali Vlada RH i Sveučilište u Zagrebu te se IUC vratio u svoj dom na adresi don Frana Bulića 4 kako bi nastavio svoju misiju okupljanja članova akademske zajednice, što u kontinuitetu i čini.

Organizacija[uredi | uredi kôd]

Članovi Interuniverzitetskog centra su sveučilišta, znanstvene institucije i  akademije iz svih krajeva svijeta. Svaka članica delegira svoga predstavnika u Vijeće IUC-a.

Vijeće IUC-a je najviše upravljačko tijelo odgovorno za djelovanje Centra, prijem novih članova, uspostavu akademskih područja djelovanja i suradnje, proračunska pitanja, odabir Izvršnog odbora i imenovanje generalnog direktora. Njime predsjeda predsjednik Vijeća.

Izvršni odbor djeluje u ime Vijeća između sjednica Vijeća na stvaranju godišnjeg akademskog programa, prihvaćanju proračunskih i financijskih izvješća te sporazuma i ugovora s drugim institucijama. Njime predsjeda predsjednik Izvršnog odbora.

Generalni direktor odgovoran je za funkcioniranje IUC-a, njegove programe i financije.

Udruga IUC pruža pravnu osnovu za funkcioniranje Centra, za osoblje, prostor, opremu i potrebna sredstva. Osnovana je u studenom 1994. s ciljem provođenja programa Inter-univerzitetskog centra za poslijediplomske studije u Dubrovniku (IUC), određene u IUC-ovom Osnivačkom aktu iz 1971. godine. Udrugom predsjeda predsjednik Udruge.

Svi članovi upravnih tijela IUC-a su volonteri.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

1. Članovi

2. Akademski program