Hasinai (Aseney, Asinai, Asinay, Assinais, Cenis), konfederacija (labavi savez) plemena američkih Indijanaca grupe Caddoan u povijesno vrijeme nastanjena duž srednjeg toka rijeke Neches i gornje Angeline u Teksasu. Savezu pripadaju plemena: Anadarko, Hainai, Nabedache, Nacogdoche, Nacono (Nacao, Naconish), Namidish (Nabiti, Nawidish), Lower Nasoni, Nechaui, Neche. Spominje se i pleme Guasco, no njihov status u konfederaciji nije poznat. Središte Hasinai konfederacije bilo je u selu Hainai.
Povijest
Pred povijesno doba
Arheologija je utvrdila da Hasinai nastanjuju područje George Davisa negdje od 780. pa do 1260. Nagli porast stanovništva zbiva se od 1300. do 1400., oni se tada bave agrikulturom i uzgojem kukuruza, graha i 'squash'-tikava. Nastambe ovih Indijanaca bijahu tada ovalnog do kružnog oblika, moguće prekrivene rogožinom ili travom, kao kod kasnijih Hasinaija. Naselje u George Davisu u Teksasu (okrug Cherokee), bilo je političko-religiozno središte u kojemu je evidentno vladala teokracija.
Novija povijest
Hasinai Indijance prvi susreću 1542. ljudi Hernanda De Sotoa, nakon njegove smrti na putu za Meksiko. La Salle ovdje dolazi 1687. ali ga 6 milja od jednog Hasinai sela ubije jedan od njegovih ljudi (Pierre Duhaut). Tri godine poslije (1690.) misionari su utemeljili misiju u selu Nabedache Indijanaca. Misionarskim radom za Hasinaije počinnu nevolje, već 1691. pogađaju ih boginje. Misije koje su kasnije utemeljene napuštene su do 1719. i preseljene u San Antonio u Teksasu. Godine 1855. oni se pridružuju ostalim Caddo plemenima iz Louisiane, i svi su zajedno preseljeni na rezervat Brazos, tu ostaju do 1859., nakon čega odlaze u Oklahomu .
Običaji
Chenesi (xinesi), religiozni vođa smatra se i za glavnog vođu ili civilnog poglavicu konfederacije. Njemu podređeni su: poglavice (caddis) pojedinih plemena i administrativni funkcionari canahas (ili cayahas), chayas i tammas. Postojale su i vrhovne ratne poglavice čiji je autoritet ograničen tek na period ratnog stanja. Hasinai bijahu organizirani po klanovima ali su pojedinosti o tome izgubljene. Domaćinstvo je osnovna jedinica Hasinai-sela, u jednoj komunalnoj nastambi živi 8 do 10 obitelji. Vjera Hasinaija je u vrhovnog stvaraoca Caddi Ayo ili 'Great Chief' kojemu u svakodnevnim poslovima pomažu drugi niži bogovi i božanstva. Religiozni život odvija se oko svetišta o kojemu skrbi vrhovni svećenik chenesi. Posrednici između njega i Caddi Ayoa su Coninisi (two boys).
Populacija
Populacija Haisinaia iznosila je 4,500 (1680 ) u Texasu, prema Mooneyevoj procjeni, takva je i ostala do 1716. (Don Diego Ramon). NAHDB kalkulira da ih je 1800. preostalo oko 1,000; 350 (1851.; prema Stemu u Texasu); 150 (1876.; US Indian Office). Tokom 20. stoljeća Hasinai i ostala Caddo plemena ne popisuju se posebno.
Literatura
- Herbert Eugene Bolton, The Hasinais: Southern Caddoans as Seen by the Earliest Europeans, ed. Russell M. Magnaghi (Norman: University of Oklahoma Press, 1987).
- Hiram F. Gregory, ed., The Southern Caddo: An Anthology (New York: Garland, 1986).
- Elizabeth A. H. John, Storms Brewed in Other Men's Worlds: The Confrontation of Indians, Spanish, and French in the Southwest, 1540-1795 (College Station: Texas A&M University Press, 1975).
- Russell M. Magnaghi, "Changing Material Culture and the Hasinai of East Texas," Southern Studies 20 (Winter 1981).
- William W. Newcomb, The Indians of Texas (Austin: University of Texas Press, 1961).
- John R. Swanton, Source Material on the History and Ethnology of the Caddo Indians (Smithsonian Institution, Bureau of American Ethnology Bulletin 132, Washington: GPO, 1942).
