 |
Ovaj članak ili odlomak izgleda kao esej. (rasprava) Pomozite popraviti ovaj članak prema pravilima i smjernicama Wikipedije tako da stilski i sadržajno bude primjeren enciklopediji. |
Ovo je glavno značenje pojma Grobnik. Za druga značenja pogledajte Grobnik (razdvojba).| Grobnik | |
|---|---|
  Grobnik Grobnik na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Primorsko-goranska županija |
| Općina/Grad | Čavle |
| Najbliži (veći) grad | Rijeka |
| Površina | 3,658 km² |
| Nadmorska visina | 436 m |
| Zemljopisne koordinate | 45°22′13″N 14°27′36″E / 45.37029489°N 14.46005446°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 421 |
| - Gustoća | 115,09 st./km² |
| Pošta | 51218 Dražice |
| Pozivni broj | +385 (0)51 |
| Autooznaka | RI |
 Grobnik Grobnik na zemljovidu Primorsko-goranske županije | |
 | |
Ovo se malo primorsko mjesto smjestilo na brežuljku gdje tisuću godina stare zidine s jedne strane miluje mediteranska klima i blagonakloni mu Kvarner, iznad kojega se isprepliću bajkovita brdašca s obiljem ljekovitoga bilja karakterističnih mirisa mediteranskoga podneblja, a s druge mu strane grobničke alpe, kao predvorje Gorskoga kotara daruju svjež kontinentalne klime. Tu se nebu propinje najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik.
Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle.
Zemljopisni položaj i stanovništvo
Opisujući zemljopisni položaj Grada Grobnika, u starim zapisima čitamo: Grobnik se nalazi na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki Vinodola, a najviša je naseljena točka područja koje se zove Grobnišćina. Grobnišćina se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, a sa sjevero-zapada, sjevera i istoka okružuje grad Rijeku. Površina Grobnišćine je oko 240 km2. Čine ju dvije općine - Čavle i Jelenje, a jedan dio Grobnišćine pripada i današnjem Gradu Rijeka. To su naselja: Svilno, Pašac i Orehovica. Općina Čavle zauzima oko 85 četvornih km. Od oko 16.000 stanovnika Grobnišćine, u Općini Čavle živi oko 7.600.
Šport
Na Grobnišćini postoje mnogi sportski klubovi.
U neposrednoj blizini Grobnika nalazi se poznata trkačka staza "Automotodrom Grobnik" - za automobilske i motociklističke utrke.
Od nogometnih klubova, tu su NK Grobničan i NK Rječina. NK "Grobničan" se natječe u 3. HNL- zapad, a NK Rječina u 1. županijskoj ligi.
Tu su i kuglački klubovi KK Rječina i KK Grobničan.
Povijest
Grad Grobnik je najzapadniji frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije Grobnik, koji je oko tisućite godine izgrađen na rimskim temeljima. Na sjeverozapadu pogled s grobničkoga Kaštela puca na jedan krak limesa. Grad Grobnik je stara gradska jezgra današnje Općine Čavle. Naseljen je još u pretpovijesti, potom su ovdje Iliri. Rimljani ga osvajaju i podižu čvršću utvrdu radi obrane od barbara za vrijeme seobe naroda. Potom je u rukama Gota i Franaka. Od 10. stoljeća pripada hrvatskoj državi, a od 1225. godine je u vlasništvu knezova Krčkih. Ime Grobnik i njegovi predstavnici se spominju 1288. godine u jednom od najznačajnijih pravnih dokumenata feudalne Evrope, Vinodolskom zakonu, pisanom glagoljicom na hrvatskom jeziku jer su bili sudionicima njegova stvaranja. Stoga je Vinodolski zakon napisan u 9 primjeraka - po jedan za svaki grad koji je sudjelovao u njegovu stvaranju. U 15. i 16. stoljeću život u Gradu Grobniku karakteriziraju silovite provale Osmanlija. Grobnik od Frankopana prelazi u ruke njihovih rođaka Zrinskih. Godine 1671. je vrlo bogati Grobnik opljačkan i predan austro-ugarskoj komori. Kaštel Grobnik sazidan je u obliku trokuta, opasan zidom, učvršćen kulama i polukulama te dodatno zaštićen još jednim pojasom bedema. Fortifikacije su uglavnom građene od 15. do 17. stoljeća. U prizemlju juguzapadne kule nalazi se kapela sv. Jelene sa sačuvanim renesansnim portalom. U dvorištu Kaštela je gotički bunar s uklesanim grbovima Frankopana i knezova Krbavskih iz 15. stoljeća. U neposrednoj blizini Kaštela je župna crkva svetih Filipa i Jakova, o kojoj su prvi zapisi iz 1105. godine. Ispod Kaštela se pak proteže Grobničko polje, na kojemu su 1241. godine Hrvati pobijedili Tatare, kojih se prodori dalje od Grobničkoga polja nigdje u povijesti ne spominju. Na Grobničkome polju je od 1932. godine sportska zračna luka, a od sedamdesetih godina 20. stoljeća i Automotodrom Grobnik.
Znanost i kultura
Krovna ogranizacija za znanost i kulturu na Grobnišćini je Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine, sa sjedištem u grobničkome Kaštelu. Od 1992. godine se u organizaciji grobničke Čakavske katedre tijekom cijele godine odvijaju znanstveno-stručna istraživanja i znanstveni skupovi te razne kulturno-zabavne manifestacije, kako u zemlji tako i u inozemstvu. U grobničkome je Kaštelu i Zavičajni muzej s etnografskom zbirkom te jedna od najljepših galerija u Primorsko-goranskoj županiji, Galerija suvremene umjetnosti Grobnik. Grobnička Čakavska katedra je utemeljna 1992. godine, a djeluje u više segmenata, između ostalog organizatorom je svakogodišnjih znanstveno-stručnih skupova "Grobnišćina; tragovi, znakovi i smjerokazi" te nakladnikom raznih knjiga, kataloga i drugih tiskovina, među kojima i redovnih i posebnih izdanja "Grobničkoga zbornika".
Od 1993. godine Katedra ČSG redovito provodi tromjesečnu znanstveno-stručnu i kulturno-zabavnu manifestaciju pod nazivom "Grobnička jesen", koja traje od rujna do prosinca. Posebice su značajni programi koje Katedra ČSG provodi u suradnji s osnovnim školama na području Primorsko-goranske županije; svakogodišnji Kviz znanja "Gdje sam - tko sam".[1], terenske nastave u grobničkom Kaštelu, tradicionalni svakogodišnji natječaji za učeničke literarne radove na čakavskim govorima i likovne radove pod nazivom "Darovani".
Katedra je bila službenim upraviteljem Kaštela Grobnik od 1992. - 2018. godine, kada brigu o grobničkom Kaštelu preuzima vlasnik Kaštela Općina Čavle. Grobnička Katera i dalje brine o 1992. godine stvorenom i za javnost otvorenom Zavičajnom muzeju Grobnišćine (Etnografska zbirka) te od 1996. nadalje stvaranom i stvorenom novom hrvatskom muzeju suvremene likovne umjetnosti Grobnik.
Aktualna predsjednica Katedre je Silvana Demark, a dopredsjednici Vlasta Juretić.[1] i Norbert Mavrinac.
Katedra je osnivačem prve umjetničke kolonije u samostalnoj Hrvatskoj - Međunarodne likovne kolonije Grobnik te organizira rad pojedinih saziva umjetnika iz Hrvatske i mnogih drugih zemalja: Italije, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Austrije, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Španjolske, Poljske, Švicarske, Kine, Brazila, Meksika, Japana, Argentine... Nakon dugogodišnjeg uspješnog rada ove jedinstvene umjetničke kolonije te potreba drugih programa, sjeverno krilo Kaštela Grobnik je 1999. godine preuređeno u Galeriju suvremene umjetnosti Grobnik. Radom MLK Grobnik je stvoren početni fundus umjetničkih djela te je 2002. godine utvrđena nova hrvatska Zbirka suvremene likovne umjetnosti - MSLU Grobnik (povjesničari umjetnosti dr.sc. Berislav Valušek i Boris Toman). U grobničkom Kaštelu je i sjedište jedinog u Hrvatskoj isključivo čakavskog festivala - Festival Grobnička skala, kojim u mjesecu darivanja - prosincu poznati hrvatski skladatelji i tekstopisci, darujući svoje kvalitetne skladbe još neafirmiranim mladim pjevačima, u suradnji s medijima omogućavaju besplatni prelazak prve stepenice u pjevačkoj karijeri. Festivalska večer se svakoga prosinca održava u Domu kulture Čavle. Od 2002. do kraja 2018. Festival Grobnička skala je proizveo preko 300 novih pjesama koje su izvodili mnogi daroviti mladi, među kojima i Eni Jurišić, Vjekoslav Ključarić, Matea Dujmović, Katja Budimčić, Dino Antonić, Diana Burul, Helena Brajković, Ana Horvat, Davor Grgurića, Andrea Paškvan, Andrina Frleta,[1]Rino Petrović, Hrvoje Krištofić itd.
Grobnički Kaštel je danas svojevrsnim kulturnim centrom Primorsko-goranske županije. U njemu se održavaju značajne manifestacije, s brojnim programima i sudionicima iz Hrvatske ali i mnogih drugih zemalja, posebice u ljetnim i jesenskim mjesecima. U ljetnim mjesecima danas već tradicionalna manifestacija pod nazivom "Leto va Kaštelu", u okviru koje i Festival pučkoga teatra te svakogodišnja Smotra klapa u organizaciji domaćina - Klape Grobnik
.jpg)
IZLOŽBA "PRIZIV NA DEVET"
U okviru obilježavanja međunarodnog Dana muzeja 2014., pod nazivom "Muzejske zbirke povezuju", izložbom "Priziv na devet" je Katedra ČS za Grobnišćinu javnosti ponudila NOVI KONCEP IZLOŽABA POD NAZIVOM "PRIZIV" kao svojevrsni recept značajno isplativijeg iskorištavanja izložbenih prostora - PO PRVI PUT JE U JEDNOJ IZLOŽBI PROVEDENO 13 IZLOŽABA - ČETIRI SKUPNE I DEVET SAMOSTALNIH. Do 2018. godine su po ovom konceptu provedene tri izložbe - prva već spomenuta "Priziv na devet u Grobniku"(2014.), "Drugi priziv na devet" - mladi umjetnici (2015./2016.) i prva međunarodna Grobnički prizivi 2016./2017.
Dondolaši su grobnički "dondulaši" - zvončari koji kao čuvari tradicija u suvremenost dovlače pradavne običaje zvonjave kao poseban način obrane odnosno čuvanja svog ognjišta od raznih neprijatelja. Tradicionalno svake godine na početku maškaranog "ludila" obilaze sva mjesta Grobnišćine, ali i mnogo šire. U "mesopusno" vrijeme svake se subote u Domu kulture Čavle održavaju 'maškarani tanci'.
Galerija
-
Grobnička sela.
-
Grobnička sela -
Pogled na Grobničko polje -
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Grobnik koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.