Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Franjo Nevistić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Franjo Nevistić (Šujica, Tomislavgrad, BiH, 2. srpnja 1913.Buenos Aires, Argentina, 13. lipnja 1984.), bio je hrvatski esejist i novinar.

Životopis

Franjo Nevistić rodio se u Šujici 1913. godine. Rodio se u obitelji Ilije i Ruže (r. Lauš) Nevistić.[1] Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu a srednjoškolsko obrazovanje dobio je u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu.[1] Pravo je studirao u Zagrebu gdje je i diplomirao, u listopadu 1939. godine.[1] Doktorirao je, 31. listopada 1940. godine,[1] na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1941. do 1942. godine boravio je na specijalizaciji u Rimu gdje je istodobno bio tajnikom tamošnjeg poslanstva NDH. Od 1944. godine stožernikom je Sveučilišnog stožera u Zagrebu i glavnim urednikom tjednika Spremnost. U emigraciji je bio glavnim tajnikom Hrvatskog domobrana i Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba. Izdavo je glasilo Hrvatska te je uređivao časopis Studia croatica u kojima je i pisao članke.

Citati

  • "Jugoslavija" znači trajnu urotu protiv hrvatskoga naroda. (Hrvatska, kulturno politički zbornik, Buenos Aires, 1949.)
  • Makar i svijet propao, ne odustajem od prava hrvatskoga naroda, da bude svoj gospodar u svojoj suverenoj državi. Jednostavno, jer pravo ne može biti nepravo! (Danica, 18. svibnja 1984., u članku Ne dirati u osinjak)

Djela

  • Temelji demokracije - Kriza i obnova, Rim, 1971.
  • Croacia y la actual crisis de Yugoslavia, Buenos Aires, 1972.
  • Croacia y su destino, Buenos Aires, 1977. 1
  • Za slobodu čovjeka i hrvatskoga naroda: izbor članaka i eseja (1938-1984.), Barcelona-München, 1989.
  • književni članci u Danici i Hrvatskoj reviji

Bilješke

  1. 1 Knjiga u izdanju "Instituto Croata Latinoamericano de Cultura" u kojoj je Franjo Nevistić napisao sva poglavlja, osim onih koja se odnose na književnost, glazbu, slikarstvo i seljačko gospodarstvo.[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Za slobodu čovjeka i hrvatskoga naroda: izbor članaka i eseja (1938-1984.), priredili Blažena i Milan Blažeković, Knjižnica Hrvatske revije, Barcelona-München, 1989., str. 377.
  2. Za slobodu čovjeka i hrvatskoga naroda: izbor članaka i eseja (1938-1984.), priredili Blažena i Milan Blažeković, Knjižnica Hrvatske revije, Barcelona-München, 1989., str. 430.