Dvojenoge | |
---|---|
Unciger foetidus | |
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Podcarstvo: | Eumetazoa |
Divizija: | Bilateria |
Poddivizija: | Protostomia |
Koljeno: | Arthropoda |
Potkoljeno: | Myriapoda |
Razred: | Diplopoda |
Podrazredi | |
Chilognatha Penicillata Latreille, 1829 |
Dvojenoge (Diplopoda) su kopneni člankonošci koji čine razred u potkoljnu Myriapoda zajedno sa strigama (Chilopoda), malonošcima (Pauropoda) i kratkonošcima (Symphyla).
Odlikuju se dobro razvijenom glavom i kolutičavim tijelom na kojem svaki kolutić ima jedan do dva para nogu. Dvojenoge su poznate i kao milipedes, što znači tisuću nogu, ali je broj znatno manji. Večina ima oko 30 pari nogu, ali je poznata i vrsta sa 350 pari.
Karakteristike
- Noćne životinje.
- Mogu narasti od 2 mm do 25 cm.
- Oči ako postoje onda su jednostavne, ali mnoge vrste ih nemaju.
- Jedan par ticala (antennae).
- Za razliku od striga, dvojenoge su plašljive i ne posjeduju otrovne kandže kako bi zaštitili sebe i obeshrabrile predatora.
Životni ciklus
Ženka jaja polaže u tlu ispod balvana i među lišćem. Novoizlegli mladi imaju po nekoliko pari nogu, ovisno o vrsti, a segmenti tijela i nogu nadograđuju se dok ne dosegne odraslu dob.
Hrana
Dvojenoge su biljojedi (herbivore) i strvinari, koji se prvenstveno hrane trulim materijalmom i biljnog i životinjskog porijekla. U Australiju je uvezena vrsta Ommatoiulus moreletii (Crna Portugalski stonoga) koja se u južnoj Australiji toliko namnoži da uništava usjeve i čini prave invazije na kuće i druge nastambe gdje može onečistiti hranu i zavuči se u tepihe ili posteljine. Ova životinja stekla je glas neugodnog štetočine gdje god je prisutna. U samoobrani ispušta neku žutu tekućinu, ali za ljude nije opasna.
Staništa
Staništa dvojnoga nalaze se na hladnim i vlažnim mjestima, a mnoge vrste su uobičajene ispod kamenja i trupaca, u lišću i tlu i ispod kore stabala[1].
Redovi
Izvori
Vanjske poveznice
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Dvojenoge | |
Wikivrste imaju podatke o: Dvojenogama |