Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist je i ljevičarski aktivist iz Splita. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica.[1]
Životopis
Dragan Markovina rođen je u Mostaru, te od početka Rata u Bosni i Hercegovini početkom 1990.-ih s obitelji izbjegava u Hrvatsku. Danas živi i radi u Splitu. Kao radikalni kritičar postojećeg političkog stanja u Hrvatskoj, osnovao je 2016. godine političku stranku Nova ljevica, koja se zalaže za demokratski socijalizam.[2]
Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine, te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.[3]
Opisujući odgoj u očinskoj kući i utjecaje koje je odatle prenio u svoj svjetonazar, 2012. god. u televizijsku kameru govori: "Kad god je igrala Jugoslavija, na primjer kad bi išla himna u stanu bi se digli na noge i slušali tu himnu. Ja danas kad čujem Lijepu našu, volim gledati da Hrvatska izgubi. Meni Hrvatska ništa ne predstavlja."[4] Nakon što su neki mediji ukazali na te riječi izrečene u dužem autobiografskom intervjuu objavljenom na portalu www.osobnasjecanja.hr, izdavač te zbirke inturvjua Documenta je reagirao uklanjanjem čitavog intervjua i objavom reakcije u kojoj tvrdi da se te njegove riječi ne mogu pravilno razumjeti izvan konteksta čitavog intervjua, gdje da je D. Markovina "na autentičan način pokazao tugu zbog svih stradanja tijekom rata i ljutnju na pokretače i vinovnike ratnih događaja".[5] Sam Markovina će 2017. godine pokušati objasniti svoje stavove o kojima je govorio 2012. god., te upire prstom u svoj animozitet prema Franji Tuđmanu, koji je očito nastao u vrijeme početka rata u BiH kada je D. Markovina bio u uzrastu od 10-11 godina: "Iako sam govorio o nogometnim reprezentacijama, puno puta sam jasno rekao kako sam odgojen u jugoslavenskom Mostaru i kako sam u njemu pokupio najbolje od duha toga zajedništva. To mislim i danas. Hrvatsku doživljavam kao svoju zemlju, jednako kao i BiH, ali za reprezentaciju nisam nikad navijao iz prostog razloga što me to uzgajanje tuđmanovskog nacionalizma neopisivo nervira i s njim se ne mogu identificirati. Posebno jer mi je upravo ta politika sravnila sa zemljom rodni grad."[6] Njegovi kritičari ukazuju da je Markovinin otac bio istaknuti pripadnik komunističke elite u Mostaru, da je cijela obitelj bila jasno jugoslavenski orijentirana, te su Markovina i njegovi ukućani s pravom doživjeli kraj komunizma i raspad SFRJ kao uzrok svojeg socijalnog nazadovanja, a realizaciju hrvatske težnje za neovisnošću - kao kobnu realizaciju glavne prijetnje opstanku njima dragocjene SFR Jugoslavije.[7]
Na promociji svoje knjige "Doba kontrarevolucije" u studenom 2017. godine Markovina iznosi svoje viđenje kraja Jugoslavije 1990.-ih godina kao kontrarevolucije, te viziju svojeg budućeg društvenog i političkog angažmana kao jedne dugoročne društvene "terapije protiv kontrarevolucije".[8]
Publikacije (izbor)
- Reformska nastojanja Mletačke Republike u Dalmaciji u drugoj polovici 18. stoljeća u kontekstu novih odnosa moći na jadranskom prostoru, Dragan Markovina, Historijski zbornik, Vol.63 No.1 Svibanj 2012.
- Uloga Dalmacije u pomorsko-trgovačkim kretanjima na jadranskom prostoru krajem 18. i početkom 19. stoljeća, Dragan Markovina, Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, Vol.57 No.3. - 4. Prosinac 2008.
- Kultura sjećanja u Splitu: FENOMEN DVADESETOG STOLJEĆA, Dragan Markovina, Kulturna baština, No.38 Prosinac 2012.
Izvori
- ↑ INTERVJU 'Nova ljevica je tu da razbije strah': Dragan Markovina o prvim planovima i lavini napada na stranku Boris Pavelić, "Novi list", 26. prosinac 2016. godine
- ↑ Dvjesto ljudi na osnivanju Nove ljevice, Novosti, 18. prosinca 2016.
- ↑ Ovaj znanstvenik vraća ljevicu u Split!, Leo Nikolić, tportal, 2. svibnja 2013.
- ↑ Dragan Markovina: Ja sam i dalje žešći Jugoslaven od ikoga (VIDEO), Kamenjar.com, 19. prosinca 2016.
- ↑ Manipulacije zbirkom www.osobnasjecanja.hr / reakcija Documente, Documenta, pristupljeno 9. srpnja 2018.
- ↑ Dragan Markovina (6. siječnja 2017.). "Dragan Markovina o pokušaju desničarske političke likvidacije seciranjem njegovog intervjua “Osobna sjećanja”". Škola kritičkog mišljenja. http://www.tacno.net/novosti/dragan-markovina-o-pokusaju-desnicarske-politicke-likvidacije-seciranjem-njegovog-intervjua-osobna-sjecanja/ Pristupljeno 9. srpnja 2018.
- ↑ Egon Kraljević (19. travnja 2015.). "Kako je (nekima) bilo dobro u Jugoslaviji". HKV. https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/i-lj/kraljevic-egon/20139-anatomija-jugoslavenskog-ludila-dragana-markovine-1-3.html Pristupljeno 9. srpnja 2018.
- ↑ Sinoć je predstavljena nova knjiga Dragana Markovine, bili smo na promociji, Silvana Menđušić, Tportal, 14. studenog 2017.
Vanjske poveznice
- Dragan Markovina, pregled kod Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI
- Dragan Markovina, "Doba kontrarevolucije", cjelokupna knjiga na stranicama Udruge antifašista Dubrovnik
- Dragan Markovina, biografija i članci na Telegram.hr