Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Brana Dez
Brana Dez
Opći podatci
Službeno ime (perz.) سد دز
Država Iran
Lokacija Andimešk, Huzestan
Vodotok Dez
Koordinate 32°36′20″N 48°27′49″E / 32.60556°N 48.46361°E / 32.60556; 48.46361
Status Operativna
Cijena 42 milijuna USD (1960.)
Graditelj Impregilo
Početak gradnje 1959.
Završetak gradnje 12. ožujka 1962.
Vlasnik Iranska vlada
Tehnički podatci
Vrsta brane betonska lučna
Visina brane 203 m
Duljina brane 212 m
Debljina vrha 5,4 m
Debljina baze 27 m
Polumjer krivulje ~200 m
Zapremnina brane 495.000
Ispust Dez (140-610 m³/s)
Vrsta preljeva 2 x radijalne zapornice
Kapacitet preljeva 600 m³/s
Akumulacija
Stvara Jezero Dez
Zapremnina 3,4 km³
Površina 65 km²
Površina slijeva 17.372 km²
Navodnjava 100.000 ha
Duljina 60 km
Maks. širina 12 km
Maks. dubina 200 m
Nadmorska visina 352 m
Hidroelektrana
Upravitelj KHPIMC
U pogonu od 1963.
Vrsta elektrane derivacijska velika hidroelektrana
Turbine 8 x 65 MW Francis
Instalirana snaga 520 MW
Godišnja proizvodnja 1783 GWh
Službena stranica (engl.) www.khpimc.com/dez
Brana Dez na karti Iran
Brana Dez
Brana Dez
Brana Dez na zemljovidu Irana

Dez (perz. سد دز) je betonska lučna brana i derivacijska velika hidroelektrana na rijeci Dez u Iranu odnosno pokrajini Huzestan[1].

Naziv

Projekt je prvotno imenovan prema vladaru M. Rezi Pahlaviju[2], no nakon revolucije iz 1979. godine preimenovan je prema rijeci Dez[3].

Lokacija

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Irana
(hrv.) Zemljovid i shematski razvedeni presjek projekata glavnih brana na porječju rijeka Dez i Karun

Brana Dez nalazi se u jugozapadnom Iranu, oko 20 km sjeveroistočno od gradova Dezfula i Andimeška na sjeveru pokrajine Huzestan[1]. Podignuta je na rijeci Dez, najvećem pritoku najvodonosnije iranske rijeke Karun. Istjek Deza kreće se između 140 m³/s tijekom sušnih mjeseci odnosno 610 m³/s u vrijeme proljeća[2], dok najveća pretpostavljena granica u poplavnom petogodišnjem razdoblju iznosi 4337 m³/s odnosno 9169 m³/s za tisuću godina[4]. Umjetno jezero Dez koje je nastalo podizanjem brane karakteristično je po lijevkastom obliku na južnom dijelu odnosno vijugastom na sjevernom. Obližnje planine Tangevan i Šadab pod čijim je liticama brana izgrađena dijelom su planinskog lanca Zagros.

Izgradnja

Brana je građena između 1959. i 1962. godine pod vodstvom talijanskog konzorcija Impregilo i sve do konca 1960-ih godina bila je najveći razvojni projekt u Iranu[3]. Ostali važni sudionici u dobavi opreme bili su njemački Siemens i japanski Hitachi, a izgradnja je financirana zajmom od 42 milijuna USD kojeg je iranskoj vladi odobrila Svjetska banka.

Glavna tehnička karakteristika brane Dez jest lučni dizajn[1] odnosno betonska ljuska duljine 212 m[3]. Debljina brane na vrhu iznosi 5,4 m odnosno 27 m kod temelja, a zapremnina joj je 495.000 [3]. Nakon što je puštena u promet 1963. godine visinom od 203 m[2] postala je jednom od pet najviših svjetskih brana, a status najviše brane u zemlji zadržala je sve do 2004. godine kada je podignuta brana Karun-3.

Upotreba

Brana Dez ima trostruku namjenu i koristi se za kontrolu poplava, navodnjavanje i proizvodnju električne energije[5]. Osam Francisovih turbina pojedinačne snage od 65 MW (520 MW ukupno[1]) godišnje proizvede oko 1783 GWh električne struje[1]. Vodospremnikom Dez navodnjava se oko 100.000 ha poljoprivrednih zemljišta u Huzestanu[2], a površina porječja uzvodno od brane jest 17.372 km²[6]. Preljev se kontrolira pomoću dvije ustave promjera 13,5 odnosno 14 m sa segmentnim zapornicama ukupnog kapaciteta od 600 m³/s[1].

Poveznice

Izvori

Bilješke

Citirane stranice

Službene stranice (KHPIMC)
  • (engl.)(perz.) KHPIMC (2012.). The Dez Dam, Samples of the Works. Ahwaz: The Khuzistan Hydro Powerplants Installation Maintenance Company.
Enciklopedije
Studije

Vanjske poveznice

Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Brana Dez