Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dekomunizacija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Dekomunizacija je naziv za inicijativu oslobađanja različitih potskomunističkih i tranzicijskih društva od komunističkog utjecaja. Označava postupke prevladavanja naslijeđa komunističkih država ustanova, kulture i psihologije u post-komunističkim državama. Slična je denacifikaciji nakon nacionalsocijalizma.[1] Pojam se najčešće primjenjuje u zemljama bivšeg istočnog bloka kako bi opisao niz zakonskih i društvenih promjena u razdoblju postkomunizma.

Dekomunizacija je pokrenuta na različite načine u različitim državama. Svrha je bila u sveobuhvatna demokratizacija država i raskid s komunističkom političkom, povijesnom te i pravnom prošlošću. Obuhvaća između ostalog zakonsku zabranu o vršenju javnih dužnosti (parlamentarni zastupnici, sudci, novinari itd.) za članove i aktiviste bivše komunističke partije. Drugi element je zakonska obveza za odstranjivanje imena i simbola komunizma iz javnog prostora kao primjerice dekomunizacija naziva ulica i trgova.

Suočavanje s komunističkim zločinima

Institucije koje vode istrage

Primjeri

Slavni Češki pisac i disident Milan Kundera navodi kao su se neko bivši komunisti preko noći „prešli“ od predavača, primjerice predmeta „planska ekonomija“ (naziv za komunistički dirigiranu ekonomiju), u predavače predmeta „ekonomija slobodnog tržišta“... ... ili od nastavnika koji su predavali Marksisam i tada kritizirali njegove protivnike... u demokrate. No, ipak neki od njih ne mogu odoljeti napasti, da pohvale ponekad „meki“ marksizam, osobito kroz seminare i satove osobnih razgovora.[2]

Bivši komunisti vratili su se na vlast u gotovo svim post-sovjetskih država, uključujući i Rusiju, a većina njih odriće se svoje komunističke prošlosti. Isto se dogodilo u nekim istočnoeuropskim državama.

Lustracija

U zemljama poput Poljske provedena je lustracija kojom se ograničavalo bivšim komunistima sudjelovati u državnoj politici. Osobito je zabranjeno pouzdanicima ili djelatnicima iz komunističke tajne policije zauzimati političke pozicije ili djelatnost u državnoj službi.

Rezultati

Povezani članci

Izvori

  1. Jennifer A. Yoder (1999) "From East Germans to Germans?: The New Postcommunist Elites", ISBN 0822323729,, pp.95-97
  2. http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=847: dekomunizacija-je-osnovni-preduvjet-za-duevno-iscjeljenje-hrvatskoga-drutva&catid=2:unutarnja-politika&Itemid=20