Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

David von Rhonfeld

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

David von Rhonfeld, Emil (Emilian) (Prag, 1. srpnja 1837. – ? Beč, između 1914. i 1917.[1]/Beč, 4. okrug, 10. svibnja 1918.[2]), austrijski general, namjesnik i vojni zapovjednik u Dalmaciji [1]

Životopis

Vojnu izobrazbu stekao u Vojnoj akademiji u Bečkome Novom Mjestu i Ratnoj školi (Kriegsschule) u Beču. Godine 1859. sudjelovao u ratu Austrije protiv Pijemonta i Francuske, a 1866. u ratu Austrije s Italijom i Pruskom pa je 1868. postao major (bojnik), 1872. potpukovnik, a 1875. pukovnik. Za okupacije BiH 1878. sudjelovao u vojnim operacijama. [1] Bio je zapovjednikom 29. pješačke regimente od 23. kolovoza 1876. U pohodu po BiH njegova je regimenta dala veliki doprinos, osobito u bitkama oko Doboja 16., 19., 23. i 26. kolovoza 1878. godine. Koncem iste je godine za ratne zasluge dobio viteški križ Reda Leopolda s dekoracijom. Od travnja 1880. vodio 17. pješačku brigadu.[2] Studenoga[2] 1880. postao general major.[1] Zapovijedao 7. gorskom brigadom za ustanka u južnoj Dalmaciji 1882..[2] 1886. postao je podmaršal. Od 1889. bio je zamjenik glavnoga zapovjednika za BiH, a 1890. imenovan namjesnikom i vojnim zapovjednikom u Dalmaciji (od 11. listopada 1890. vojske i Landwehra[2]). [1] Bio je posljednji vojni namjesnik austrijske krunske zemlje Dalmacije. [3] U generalski čin Feldzeugmeistera promaknut je 1893. Kao namjesnik radio je na gospodarskom unaprjeđenju pokrajine (gradnja prometnica, isušivanje močvara i dr.[4]). Zauzimao se za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog u državnim uredima u Dalmaciji. [1] 22. svibnja 1894. godine kod Ministarstva bogoštovlja i nastave založio za donošenje zakona o zaštiti spomenika. Pionir je turizma u Dalmaciji, posebice kulturnog turizma. U spomeničkoj je baštini vidio dugoročni izvor zarade za zaostalu pokrajinu. Ministarstvu je uputio dopis u kojem je iznio svoje viđenje razloga gospodarske stagnacije Dalmacije i lošeg političkog stanja. Smatrao je da bi se predloženim zakonom stvorili uvjeti za očuvanje i proučavanje bogatog umjetničkog blaga. Za 1895. godinu zatražio je povišenje proračunskoga iznosa za «umjetničke i arheološke svrhe». Dok je bio namjesnik, izvedena je ili započeta velika većina restauratorskih radova u Dalmaciji u 19. stoljeću, niz novih parobrodnih linija je uveden, izgrađeno je više novih hotela, dok je u samom Beču osnovano Društvo za promicanje ekonomskih interesa krunske zemlje Dalmacije koje se u svome listu uglavnom zalagalo za promicanje dalmatinskoga turizma.[3] Godine 1901. umirovljen, 1902. dobiva barunsku titulu (od tad nosi naslov Freiherr), a 1908. imenovan je pješačkim generalom.[1]

Kći Valerija bila je prva ljubav i mecena Rainera Marije Rilkea.[5]

Odličja

  • razni naslovi (tajni vijećnik)[2]
  • 1878.: viteški križ Reda Leopolda s dekoracijom[2]
  • 1883.: srpski Red Takova[2]
  • 1892.: nagrada prvog razreda Reda željezne krune[2]
  • 1893.: veliki križ papinog Reda sv. Grgura[2]
  • 1898.: veliki križ Reda Leopolda s ratnom dekoracijom viteškog križa[2]
  • 1902.: veliki kordon Osmanskog reda Osmanije[2]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 David von Rhonfeld, Emil (Emilian), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. svibnja 2016.
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 (): Emil Freiherr David von Rohnfeld Austro-Hungarian Army, autori Glenn Jewison i Jörg C. Steiner. Pristupljeno 9. svibnja 2016.
  3. 3,0 3,1 Franko Ćorić: Predavanje: Namjesnik Emil David i kulturni turizam kao dalmatinski gospodarski potencijal koncem 19. st., Hrvatska znanstvena bibliografija, Pregled bibliografske jedinice broj: 652947, Zbornik radova: Dalmacija u prostoru i vremenu, Zadar i Dugi otok, Hrvatska, 14–16. lipnja 2012.
  4. Proleksis enciklopedija David von Rhonfeld, Emil (Emilian), ažurirano: 25. kolovoza 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.
  5. (nje.) (autor nije naveden): Eros als Einbildung. Rilke auf den Spuren der Liebe, Deutschlandfunk, 29. ožujka 2004. Pristupljeno 9. svibnja 2016.


Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=14021
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0

Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.


Vanjske poveznice