Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Crnkasta sasa

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Crnkasta sasa
Crnkasta sasa
Crnkasta sasa
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ranunculales
Porodica: Ranunculaceae
Rod: Pulsatilla
Vrsta: P. pratensis
Dvojno ime
Pulsatilla pratensis
Trojno ime
Pulsatilla pratensis subsp. nigricans
(Störcke) Zämelis

Crnkasta sasa (Košunded, tamnocvjeta sasa; lat. Pulsatilla pratensis subsp. nigricans) je biljka iz porodice Ranunculaceae. Domaći su nazivi: košunded, tamnocvjeta sasa. Stanište crnkaste sase u Vukovoju pored Klenovnika proglašeno je botaničkim spomenikom prirode. Kao posljednji ostatak stepe u Hrvatskoj očuvana je jedina preostala stepolika livada na mjesnom groblju u Bilju. Tamo je pronađena i crnkasta sasa, te je travnjačka površina na biljskom groblju također proglašena spomenikom prirode.

Podvrsta u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je opisana Pulsatilla pratensis subsp. nigricans Zam.

Staništa u Hrvatskoj

Vrstu nalazimo na suhim travnjacima i u sklopu pješčarske vegetacije.

Crnkasta sasa danas je zabilježena samo na nekoliko lokaliteta u Hrvatskoj: na đurđevačkim pijescima, Žumberačkom gorju, u Hrvatskom zagorju, Istri, Međimurju i u istočnoj Slavoniji.

Ugroženost u Hrvatskoj

Vrsta je na pijescima ugrožena ponajviše zbog gubitka staništa (zarašćivanje pijesaka, iskapanje pijeska, odlaganje otpada), a na suhim travnjacima skupljanjem i iskapanjem njezinih podanaka radi presađivanja u vrtove te zbog zarašćivanja travnjaka.

Status zaštite u Hrvatskoj

  • Kritično ugrožena biljka
  • Strogo zaštićena biljka[1]
  • Bernska konvencija

Sprječavanje zamjene s drugim biljkama

Moguća je zamjena s vrstama: Velika sasa (Pulsatila grandis Wender.) i Gorska sasa (Pulsatila montana (Hoppe) Reichenb.). Velika sasa vrlo se lako razlikuje od Crnkaste sase po uspravnim ili gotovo uspravnim cvjetovima. No Gorska sasa ima, kao i Crnkasta sasa, pogotovo u poodmakloj fazi cvatnje, pognute cvjetove, ali je razlikovanje moguće po sljedećim značajkama:

  • Međusobno srasli pricvjetni listovi do dna su izrezani u 30-ak linealnih isperaka, cvjetovi tamnoljubičasti, ocvjeće zvonoliko, listovi ocvijeća na vrhu prema van okrenuti, najviše 1 i pol puta duži od prašnika.
  • Međusobno srasli pricvjetni listovi do dna su izrezani u oko 25 linealnih isperaka, cvjetovi plavkasti do tamnoljubičasti, ocvjeće koturasto, listovi ocvijeća na vrhu nisu prema van svinuti, već se od same baze šire prema van (koturasto su rašireni), 2 i pol puta duži od prašnika.

Izvori

  1. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine", br. 7/06. od 16. siječnja 2006., Prilog I. Strogo zaštićene zavičajne svojte)

Vanjske poveznice